Skip to main content

Proglas DaNS za novi Generalni urbanistički plan Novog Sada do 2040.

Ogledalo 21. феб 2022.
5 min čitanja

Društvo arhitekata Novog Sada (DaNS) objavilo danas Proglas u deset tačaka, kao inicijativu za izradu novog Generalnog urbanističkog plana Novog Sada do 2040. godine, i zatražilo da se Nacrt Generalnog urbanističkog plana Novog Sada do 2030. godine povuče iz procedure. Na predstavljanju proglasa u Novom Sadu je istaknuto i da će se sačekati da prođe sednica Komisije za planove, na kojoj će verovatno biti odbijene sve primedbe na nacrt GUP-a do 2030. godine, a da će onda DaNS svoj proglas uputiti Skupštini Grada Novog Sada kao inicijativu da se naruči izrada novog plana, a odustane od postojećeg nacrta.

„Ovaj proglas upućujemo svim našim članovima, kolegama, građanima, političkim organizacijama, udruženjima i akademskoj zajednici sa namerom da podstaknemo istinski dijalog o Generalnom urbanističkom planu Novog Sada i ponudimo drugačije poglede na urbanistički razvoj u budućnosti“, stoji u Proglasu, uz opasku da on nema nameru da obezvredi bilo čiji trud i rad, već da se njime uspostave novi okviri ponašanja.

Zbog toga, iz DaNS-a predlažu da se za izradu novog GUP-a izrade nove studije koje bi bile osnov novog nacrta, a da se zatim u rad na tom strateškom dokumentu uključi širi krug stručnjaka, nezavisna struka, akademska zajednica, možda i stručnjaci koji nisu iz ove zajednice, kako bi se dobio širi spektar mišljenja i ideja, umesto da se kao danas grad „planira iz jedne glave“.

Konstruktivi doprinos

Slobodan Jović iz tog strukovnog udruženja, podsetio je na predstavljanju pomenutog dokumenta da je osnovna svrha planiranja da urbanistički razvoj ne utiče negativno na građane, a tek nakon toga se vodi računa o privrednom razvoju i ostalim aspektima, napominjući kako predlozi koje sadrži ovaj proglas treba da budu percipirani kao konstruktivni doprinos otvaranju dijaloga o novom GUP-u.

„Ovo nije ad hoc ideja, ovo je nešto na čemu je dugo rađeno i razmišljano, smatramo da postoji potencijal da se napravi jedna značajna kvalitativna promena u smislu razvoja grada. Smatramo da je potrebno izoštriti fokus, potrebno je da odustanemo od stvari koje su pokazano i dokazano štetne. I sada, umesto da srljamo u to zato što imamo mogućnost da sprovedemo nešto u delo, možda treba da stanemo i razmislimo o nekim drugim idejama koje bi nam onda obezbedile da se neke stvari realizuju na jedan bolji način i na način koji pre svega ne bi uticale na život građana“, istakao je Jović dodajući da očekuje da ih neko od nadležnih pozove da o ovim predlozima razgovaraju.

Jović je podsetio i da se DaNS već pet godina bavi Generalnim urbanističkim planom, da su u tom periodu bezuspešno pokušavali da razgovaraju sa nadležnima, ali da u tome nisu uspeli jer je na snazi model po kome se na svako drugačije mišljenje odgovara diskvalifikacijama i napadima.

Slobodan Jović

„Mi nismo nikakva politička organizacija i ne pretendujemo na bilo kakve javne funkcije ili pozicije, tako da za ovo što iznosimo ne postoji nikakav drugi interes osim interesa da se da kvalitetan doprinos struci. Ako to uspeju ti da čuju, mislim da će biti bolje. Zašto ne bi uzeli još godinu dana i napravili plan kakav treba da napravimo, a ne sada preko kolena, u atmosferi izborne kampanje da donosimo planove koji uznemiravaju javnost?“, poručio je Jović.

Deset tačaka razvoja

DaNS je u svom proglasu naveo deset tačaka koje bi trebalo da budu okosnica tog novog GUP-a, a njime su obuhvaćeni svi aspekti urbanizacije grada, podeljeni u više oblasti. DaNS tako predlaže da Novi Sad ima urbanističke celine; da se sačuva sremska stranu grada od preterane urbanizacije; da se zaštite postojeće autohtone prirodne zone i unapredi i sistematizuje postojeće zelenilo u gradu; da se destimuliše automobilski saobraćaj stavljanjem prioriteta na javni i alternativni prevoz. Podsećaju i da je Novi Sad i barokni i neoklasicistički i moderni grad; da je neophodno planirati jednoporodično stanovanje; zatim da je Novi Sad i banjska destinacija; da izrada GUP-a zahteva novu metodologiju; da razvoj grada nije razvoj tržišta nekretnina, te da se mora naći mesta za Eko-tech zonu – za Novi Sad u 21. veku.

Između ostalog, podseća se da je Novi Sad nekada bio banjska destinacija te da je neophodno da GUP to prepozna da bi razvoj banjskog turizma i korišćenje termalnih izvora trebalo da bude jedna od ključnih odrednica u razvoju privrede. Takođe, DaNS predlaže da se radi na destimulaciji automobilskog saobraćaja promovisanjem biciklističkog, pešačkog i javnog saobraćaja svih vrsta, uz prioritet nove vizije javnog gradskog šinskog prevoza – tramvaja i prigradske železnice.

Proglasom se predlaže zaštita završenih urbanističkih celina, kako bi se izbeglo da se u tim delovima grada dodatno povećava gustina stanovanja, a eventualno bi u tim zonama bila moguća samo rekonstrukcija objekata i minimalne dogradnje, uz poštovanje estetskih i ambijentalnih vrednosti. Predložene celine obuhvatile bi istorijsko jezgro grada, Mali Liman, Podgrađe, Stari Majur, Limane, Novo Naselje, delove Satelita, Staru Detelinaru, delove bulevara Oslobođenja. Trebalo bi zaustaviti i povećanje gustine stanovanja u zonama pretežno jednoporodičnog stanovanja kao što su Telep, Salajka, Podbara i Veternik, dodaje se u tom dokumentu.

Aleksandar Bede iz DaNS-a je obrazložio njihov predlog očuvanja sremske strane od preterane urbanizacije, predloživši da se za taj deo grada predvidi jednoporodično stanovanje, kao antipod bačkoj urbanizovanoj strani grada.

„Predlažemo prenamenu novoplaniranih i nerealizovanih blokova višeporodičnog stanovanja na slobodnom području Mišeluka u zonu sa porodičnim kućama. Time bi se usmerila pažnja stanovnika koji bi gradili svoje kuće na obroncima Fruške gore na ovu lokaciju, čime bi se spasili ostali delovi sremske strane grada od preterane izgradnje. Nije nam potrebna još jedna Grbavica ili Nova Detelinara na sremskoj strani, što trenutni GUP predviđa“, rekao je Bede.

U Proglasu je ukazano i na potrebu proglašenja autohtone prirodne zone u gradu, kako bi se zadržalo postojeće zelenilo gde god je to moguće i na taj način se dobile realne osnove za dalji razvoj, umesto pukog popunjavanja statističkih parametara kako je to danas slučaj.

Novosadska silicijumska dolina

Ocenjeno je i da je nacrt GUP-a autističan prema pitanju industrije, te da je za njegovu izradu korišćena studija iz 2009. godine koja ni na koji način nije mogla da prepozna IT industriju. Zato je predložemo da se odustane od dosadašnjeg zoniranja grada koje je ranije bilo uslovljeno industrijskim kapacitetima, a DaNS je predložio da se radna zona Sever II proglasi za Ekološko tehnološku zonu, svojevrsnu „novosadsku silicijumsku dolinu“, u kojoj će se razvijati paralelno izdustrija vezana za digitalne i informacione tehnologije i različite tipologije stanovanja u najvišem standardu ekološkog komfora. Reč je o građevinskoj površini od 120 hektara sa potencijalnom izgradnjom od dva miliona metara kvadratnih, što je dovoljna za višedecenijska ulaganja, a prednosti ove zone su minimalna ulaganja u komunalno opremanje, postojeća komunalna infrastruktura i saobraćajna mreža, kao i ozbiljan zeleni fond, te nekomplikovani imovinski odnosi na parcelama.

„Svi ti veliki investitori koji planiraju te razne projekte po gradu, imaju svoje lokacije na ovoj površini, tako da bi ta zamena lokacija bila vrlo jednostavna, bez ikakvih troškova i gubitaka“, rekao je Jović uz napomenu da bi već od sutra moglo da se krene u realizaciju tih projekata jer tu „nema konflikta, nema tenzija, nema izmeštanja nasipa“.

DaNS je ponovio zamerke na aktuelni Nacrt GUP-a Novog Sada do 2030, između ostalog, da taj dokument ne poseduje nijednu validnu razvojnu viziju Grada, da je izostavljanje ranog javnog uvida jedna od najvećih proceduralnih grešaka, te da je nedopustivo ponašanje kada je zakon koji na to obavezuje na snazi već deset godina, a podsetili su i da pomenuti nacrt plana uvlači Grad i građane Novog Sada u ogromna javna ulaganja zarad obezbeđivanja prostora za potpuno privatnu investiciju. Takođe, istaknuto je i da nacrt plana sadrži i dobre smernice, ali da one nisu dosledno sprovedene, te da postoje delovi GUP-a koji jedni druge potiru.

„GUP ne poseduje jednu kvalitetnu sintezu. To znači da je on kolaž različitih ideja koje je obrađivao, verovatno, svaki sektor na svoj način i ne postoji sinteza koja bi sve to stavila u jednu dobru celinu. Zato imamo situaciju da u ovom nacrtu imamo delove koji jedni druge potiru, imamo neku dobru smernicu i odrednicu koja kaže jednu stvar, a onda u drugom delu GUP-a praktično obesmislimo čitavu smernicu i donesemo nešto drugo“, kazao je Jović i napomenuo da je GUP u potpunosti ignorisao i potencijale brze pruge, kao i Kanala DTD.

Dalibor Stupar (Autonomija)