Tamo gdje ne dopiru država i institucije dopire Srpska pravoslavna crkva koja svoje političko djelovanje može sakriti iza slobode vjeroispovijesti, poručuje profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istoričar Tvrtko Jakovina.

On je, gostujući u emisiji “Aritmija” Gradske RTV, autorke Tamare Nikčević, upozorio da su zemlje regiona danas pod mnogo većim uticajem Rusije nego u vrijeme Jugoslavije 50-tih kada se tome bilo mnogo teže i izazovnije oduprijeti, te da je prilično doprinijela i nedovoljna pomoć EU koja je naročito bila potrebna društvima poput Crne Gore.

-Rusija nema kapacitet koji je nekada imao SSSR za uticaj na zemlje u ovom dijelu Evrope, ali joj nije ni potreban jer je dovoljno da imaju nadzor u grupama koje postavljaju razliku, kao što su huliganske grupe ili motociklisti koji su povezani sa Putinom – smatra Jakovina.

Činjenica je, ističe, da je ruski kapital ušao u banke i velika preduzeća u regionu, i taj uticaj nije bezopasan.

-Čak i zemlje koje su ušle u EU imale su ogromni upliv ruskog kapitala i to se moglo primijetiti u najvažnijim poduzećima, naročito u prehrambenoj industiji, tako da je lako bilo prepoznati da se radilo u utjecajima i politikama koji ne mogu obezbijediti bolji životni standard i koji ne mogu biti politike koje će društvo učiniti sretnim i otvorenijim – objašnjava Jakovina.

Kako ističe, u zemljama regije, posebno u Crnoj Gori i BiH, to se moglo prepoznati po uticaju SPC, odnosno klerikalizma.

-Društvo i političari koji se u modernom vremenu dramatično vežu za uticaj klera ne mogu biti trasirani na pravi put jer te vrijednosti, po prirodi stvari, ne mogu osigurati bolji život – naglašava Jakovina.

Problem je, kaže, što je Evropska unija u dubokoj krizi, kao i to da najveće svjetske sile, poput SAD-a, imaju problem u vođstvu.

-U većini zemalja predsjednik bira vladu onih koji ga ne mogu ugroziti i okružuje se sa manje sposobnim ili namjerno nesposobnim političarima, kako bi dominirao. Na taj način ne možete trasirati dobru politiku, ali je problem što se EU previše birokratizirala i mnogi koji su tamo zapravo su više zainteresirani da budu evropski funkcioneri nego da čine nešto za evropski projekt – ocjenjuje Jakovina.

Dodaje da se sa takvim kvalitetom liderstva postavlja pitanje koliko su zapravo sposobni da identifikuju probleme.

-Sve je to povezano i sa kvalitetom ljudi koji se iz Evrope „spuštaju“ na teren koji po prirodi diplomatske funkcije budu tu četiri ili osam godina i mnoge od kriza ne doživljavaju kao „već viđene“, već kao da se događaju prvi put. Kriza na Kosovu je za mnoge diplomate na Kosovu po prvi put, dok je za nas koji gledamo iz blizine, po osmi ili petnaesti put da se iste stvari ponavljaju, da se na isti način prave incidenti i podiže atmosfera – objašnjava Jakovina.

Napominje da je pomoć EU, koja je naročito bila potrebna društvima poput Crne Gore, izostala ali podsjeća da je EU u strahu od zemalja koje su je doživljavale samo kao bankomat.

-Novac je važan element članstva u EU, ali ceste i infrastrukturu grade i brojne druge zemlje. To nije izgradnja društva kakva bi trebala biti, već treba graditi vrijednosti i institucije koje su u stanju isporučiti te vrijednosti, brinuti se za takve zakone. To ne postoji, a u društvima u kojima je takva pomoć trebala biti direktnija ona je izostajala. Tu mislim na Crnu Goru – kazao je Jakovina.

Takođe, naglašava da se ne može ići na Zapad ukoliko se ne grade evropske vrijednosti.

-Ne možete voditi politiku suprotnu tome, pozicionirati se na drugačiji način, imati atmosferu u društvu koja je mahom antizapadna i očekivati da se preko noći uvede nova politika koja će okrenuti brod ka Zapadu. To se ne može dogoditi i to bi mogla biti opasnost za vođu koji vodi politiku na jedan način, a onda je želi okrenuti u suprotnom smjeru – upozorava Jakovina.

Zaključuje da bi trebalo prestati sa politikama o promjeni granica koje destabilizuju nacije jer se takvo što ne može dogoditi bez rata, te da bi toga svi morali biti svjesni.

(Pobjeda, Foto: Autonomija)