Diplomate iz cijelog svijeta trebale bi se u utorak sastati u Sarajevu u pokušaju da riješe duboki razdor između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope oko imenovanja novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, funkcije koja bi mogla imati snažan uticaj na budućnost zemlje, piše poznati britanski dnevni list The Guardian.

Tekst je objavljen prije nego što je objelodanjeno da je sjednica PIC-a odgođena.

Neslaganje je izbilo oko pitanja ko bi trebao postati naredni visoki predstavnik međunarodne zajednice, dužnosti koja nosi značajne ovlasti i predstavlja otvoreni test političke snage između zapadnih saveznika. Administracija predsjednika Donalda Trumpa snažno zagovara poslovno orijentisanu agendu koja bi, prema procjenama evropskih zvaničnika, mogla biti ostvarena nauštrb osjetljive poslijeratne političke ravnoteže u Bosni i Hercegovini.

Ambasadori Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije i Evropske unije, kao i izaslanici Kanade, Japana i Turske, trebali bi se sastati u glavnom gradu Bosne i Hercegovine kako bi po drugi put pokušali postići dogovor o novom visokom predstavniku, nakon što je prvi pokušaj početkom juna propao u atmosferi međusobnih optužbi i neslaganja.

Uoči tog sastanka administracija Donalda Trumpa uznemirila je evropske prijestolnice insistiranjem da sadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt bude smijenjen, a potom je, prema navodima, odustala od prethodnog dogovora prema kojem bi Schmidt ostao na funkciji do očekivanih izbora u Bosni i Hercegovini u oktobru, zbog kontinuiteta i njegovog ličnog dostojanstva.

Američki zvaničnici u maju su zatražili da Schmidt odmah napusti dužnost i počeli intenzivno lobirati za 76-godišnjeg italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija kao njegovog nasljednika, što je izazvalo zbunjenost među većinom ostalih članova Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira.

Landi nema značajnije prethodno iskustvo niti poznavanje Bosne i Hercegovine. U prošlosti je iskazivao naklonost prema Srbiji, gdje je ranije službovao kao diplomata, ali nije pokazivao veći interes za Bosnu i Hercegovinu.

Nije dato jasno objašnjenje zbog čega je Vašington iznenada promijenio pristup, ali evropski zvaničnici u Sarajevu sumnjaju da je to usko povezano s novim američkim prioritetom u regiji – otvaranjem puta za ugovor vrijedan milijardu dolara za izgradnju gasovoda Južna plinska interkonekcija. Taj posao je privremeno dodijeljen kompaniji AAFS Infrastructure and Energy, američkoj firmi s minimalnim iskustvom u infrastrukturnim projektima, ali snažnim ličnim vezama s Donaldom Trumpom.

Prošlog mjeseca administracija Donalda Trumpa predstavila je novu politiku prema zapadnom Balkanu, navodeći da će se buduće američke aktivnosti u regiji voditi potrebom ostvarivanja „direktnog povrata“ za američke kompanije, umjesto, kako je navedeno, „neograničene izgradnje institucija“.

Bivši američki diplomata Jim O’Brien, pišući za Evropsko vijeće za vanjske odnose, ocijenio je da ta objava „odražava ono što se već događa u regiji tokom drugog mandata Trumpove administracije“, dok „politički povezani Amerikanci nastoje zarađivati novac slabljenjem međunarodnih institucija“.

„Takvo ponašanje podriva mir koji traje već 30 godina“, rekao je O’Brien.

Ugovor o izgradnji gasovoda dodijeljen je bez tendera, što je izazvalo upozorenje Evropske unije da bi takav potez mogao ugroziti dugoročnu evropsku integraciju Bosne i Hercegovine i dovelo do sukoba koji je kulminirao sporom oko Landija i funkcije visokog predstavnika.

Landi trenutno obavlja dužnost ambasadora Suverenog vojnog malteškog reda pri Vatikanu. U izjavi za Guardian rekao je da bi za njega bilo „nepromišljeno da se uključuje u užarenu raspravu“, ali je ustvrdio da je njegov program, koji je podijeljen članovima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, „u potpunosti usklađen s evropskim stavovima“.

Dokument koji je objavio istraživački portal Istraga navodi da Landi obećava da neće poništavati odluke prethodnih visokih predstavnika, da će se konsultovati s Vijećem za implementaciju mira prije donošenja značajnih odluka i da neće jednostrano zatvoriti Ured visokog predstavnika.

London, Pariz i Berlin, međutim, nisu uvjereni u Landijevu kandidaturu te su se do ponedjeljka usaglasili oko podrške francuskom kandidatu Renéu Troccazu, specijalnom izaslaniku Francuske za zapadni Balkan.

Spor među nekadašnjim saveznicima pokazuje koliko su današnje prilike u Bosni i Hercegovini i dalje određene ratom od 1992. do 1995. godine, u kojem je ubijeno oko 100.000 ljudi, uglavnom Bošnjaka koje su ubijale znatno bolje naoružane srpske snage, te u manjoj mjeri i Hrvata.

Mirovni sporazum iz Dejtona krajem 1995. godine zaustavio je krvoproliće, ali je istovremeno učvrstio dominantnu ulogu etničke politike i podjelu zemlje na Federaciju Bosne i Hercegovine i Rs.

Ured visokog predstavnika uspostavljen je sa značajnim ovlastima kako bi nadzirao provođenje Dejtonskog sporazuma i pomagao Bosni i Hercegovini na putu prema većoj etničkoj integraciji. Taj cilj, međutim, uglavnom nije ostvaren, a zemlja je ostala duboko podijeljena, dok se Rs nalazi pod snažnim političkim uticajem Milorada Dodika.

Uzastopni visoki predstavnici, svi iz Evrope, nerado su koristili svoje ovlasti za oblikovanje političkog sistema u Bosni i Hercegovini, ali je Christian Schmidt prošle godine intervenisao kako bi poništio Dodikove separatističke poteze, što je dovelo do njegovog uklanjanja s funkcije prošlog septembra.

Na trenutak se činilo da je prekinuta 28-godišnja dominacija tvrdolinijaša u Rs, ali je u mjesecima koji su uslijedili administracija Donalda Trumpa pritekla u pomoć Dodiku ukidanjem sankcija koje je administracija Joea Bidena uvela njemu i njegovim saradnicima zbog korupcije i, kako je navedeno, „podjela kroz etnonacionalističku retoriku“.

U mjesecima koji su uslijedili, a tokom kojih je Donald Trump Jr posjetio Banju Luku, Dodik je dao saglasnost za projekat Južne plinske interkonekcije. Preostale prepreke projektu bile su primjedbe Evropske unije i činjenica da bi se oko trećine gasovoda gradilo na državnoj imovini.

Vlasništvo nad zemljištem, šumama i drugim prirodnim resursima Bosne i Hercegovine jedno je od osjetljivih pitanja koje je trebalo biti riješeno nakon rata. Dodik insistira da sve što se nalazi na teritoriji pod kontrolom Srba treba pripadati Rs, a ne državi Bosni i Hercegovini.

Jedan od mogućih scenarija, koji je iznio jedan zvaničnik u Sarajevu, jeste da bi Landi po preuzimanju dužnosti mogao donijeti poseban zakon kojim bi državna imovina bila podijeljena između Rs i Federacije Bosne i Hercegovine, čime bi projekat gasovoda bio značajno približen realizaciji.

Iako Landijev program ne spominje pitanje državne imovine, jedan zvaničnik kompanije AAFS navodno je vodeće bosanskohercegovačke parlamentarce informisao da bi to pitanje bilo riješeno ukoliko Landi postane visoki predstavnik.

Sjedinjene Američke Države zaprijetile su da će preispitati svoju „ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu“ ukoliko Landi ne bude izabran na sastanku Vijeća za implementaciju mira, a do ponedjeljka navečer nije bilo jasno hoće li evropske prijestolnice popustiti pod pritiskom ili će se okupiti oko Troccaza ili trećeg kompromisnog kandidata.

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira ranije je obećao da će odluku donijeti do kraja juna, ali je jedan od učesnika naveo da bi ona, ukoliko bude neophodno, mogla biti odgođena.

Za bošnjačku većinu raspad zapadnog jedinstva predstavlja razlog za zabrinutost. Decenijama su bili nezadovoljni političkim ograničenjima nametnutim Dejtonskim sporazumom i neaktivnošću prethodnih visokih predstavnika, ali većina istovremeno smatra da međunarodno prisustvo predstavlja ključnu sigurnosnu mrežu koja Bosnu i Hercegovinu štiti od povratka sukobima.

Ćamil Duraković, preživjeli žrtva genocida u Srebrenici i sadašnji potpredsjednik Rs u okviru dejtonskog sistema podjele vlasti, smatra da je mogućnost američkog napuštanja dosadašnje politike duboko uznemirujuća.

„Oni jednostavno odustaju od svega, uključujući i demokratske vrijednosti, zarad poslovnih interesa“, rekao je Duraković.

„Ako Sjedinjene Američke Države ne budu jačale demokratske institucije u ovoj zemlji ili nezavisan pravosudni sistem, onda smo zaista u velikom problemu“, poručio je.

(Politički.ba/foto: Pixabay)