Skip to main content

Bursać: Zastrašujuća cenzura masovnih medija u izveštavanju iz Gaze

Izdvajamo 07. мар 2024.
3 min čitanja

“Tamo vlada aparthejd, poništavanje svega ljudskog, tamo vladaju užas i teror"

Novinar i pisac Dragan Bursać ocijenio je večeras da je, kada je izvještavanje masovnih medija o napadu Izraela na Gazu, na sceni “zastrašujuća cenzura”.

“Riječ je o cenzuri koja je zastrašujuća. Za jednu riječ možete imati nula vidljivost. Na primjer, ja sam isti svoj tekst objavio na društvenim mrežama, samo sa drugačijim naslovom. Tekst u čijem je naslovu bila Gaza je imao 400 pregleda, a isti tekst bez Gaze u naslovu je imao 110.000 pregleda”, rekao je Bursać na tribini “Na strani potlačenih” u Dubrovniku.

Kritikovao je zapadne medije i optužio ih za cenzuru kada je izvještavanje o zločinima u Gazi u pitanju, uprkos činjenici da danas imamo toliko dostupnih izvora informisanja i toliko savremene tehnologije.

“Kako izvještavati o genocidu u Gazi kada je izvor finansiranja tih medija na Zapadu, gdje je zvanični stav da nema genocida u Gazi. Ako je savršeno jasno da je strašno to što je Rusija napravila agresiju na Ukrajinu, kako onda nije strašno da je više od 20.000 nevinih ljudi i djece poginulo u Gazi. To je supersonično licemjerje i ljudi to pravdaju nekakvim principima, a u stvari to rade jer ne žele da izgube prihode“, ocijenio je Bursać.

On je ocijenio da je relativizacija kada se govori o tome da je u Izraelu na delu sukob terorizma i državnog terorizma.

Bursać je podsjetio na slučaj bosanskohercegovačke književnice Lane Bastašić, koja je doživela cenzuru u Nemačkoj jer je kritikovala napad Izraela na Gazu.

Pisac Sinan Gudžević rekao je da je “preneražen” situacijom u Nemačkoj u javnom i kulturnom životu kada je napad Izraela na Gazu u pitanju.

“Oni istovremeno ističu zastavu Ukrajine i zastavu Izraela, što je paradoksalno. Istovremeno se u Njemačkoj zabranjuju protesti Palestinaca. Njima se ne dopušta nikakav boravak u Nemačkoj. Ko god digne glas, biva automatski označen kao antisemita”, naveo je Gudžević.

Prema njegovim riječima Izrael se samo pod navodnicima brani, jer to što radi – radi u zemlji koja nije Izrael.

“Tamo vlada aparthejd, poništavanje svega ljudskog, tamo vladaju užas i teror. Bacaju se bombe na nekoga ko se ne može braniti. Gaza je logor na otvorenom”, kazao je Gudžević.

Upitao je kako je moguće da zemlja poput Njemačke u kojoj se održavaju masovni protesti protiv ekstremne desnice istovremeno “šalje tenkove i rakete najmračnijoj desnici u Izrael”.

Naučna saradnica sa Instituta za istraživanje zločina protiv čovečnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Sabina Subašić ocijenila je da se u medijima stvari namerno komplikuju kako bi se prikrilo šta se sve dešava u Gazi.

Politikolog iz Sarajeva Tarik Haverić ocijenio je da će zbog stave o Gazi “strašno mnogo koštati” zapadnu demokratsku kulturu, jer to vodi jednoumlju i netoleranciji prema disonantnim glasovima.

Tribina je održana u Pozorištu Marina Držića u okviru festivala „Rebedu“, koji se održava od 7. do 10. marta u Dubrovniku, a ove godine nosi naziv „Kupi mi, mama, jedan mali rat!“.

Festival je posvećen i obeležavanju 60. godišnjice rođenja preminulog novinara i pisca iz Splita Predraga Lucića (1964 – 2018), jednog od osnivača kultnog nezavisnog nedeljnika iz najvećeg dalmatinskog grada, „Feral tribjun“ (Feral Tribune).

Na tribinama i predstavljanjima knjiga će govoriti Boris Dežulović, Andrej Nikolaidis, Florens Artman (Florence Hartmann), Ana Lalić, Zoran Predin, Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Milivoj Bešlin, Tijana Matijević, Feđa Štukan, Drago Bojić, Boris Buden, Pero Mrnarević, Igor Štiks, Sanja Jovičić, Aida Ćorović.

Večeras je priređen i kabare „Od nemila do Predraga: Kupi mi, mama, jedan mali rat!“.

Boris Dežulović na kabareu

Teme o kojima će se govoriti su „U raljama nacionalizma“, „Međunavodni Dan žena“, “Strani plaćenik, a domaći izdajnik“, a biće predstavljena i knjiga „Bezgrešna“.

Festival organizuje udruženje Rebedu.

Medijski pokrovitelj je vojvođanski portal Autonomija, a partneri festivala su izdavačke kuće Fraktura i Ex Libris, i pozorište KMD.

Boris Dežulović i Zoran Predin

(Autonomija)