Skip to main content

BOJAN PAJTIĆ: Evropa ili scenario radikalskih opština

Intervju 24. апр 2008.
4 min čitanja

bojan-pajtic.jpgPotpredsednik Demokratske stranke i predsednik Izvršnog veća Vojvodine Bojan Pajtić ocenio je da dogovor DSS-a i SRS-a o formiranju nove republičke vlade u kojoj bi Vojislav Koštunica ponovo bio premijer, na pokrajinske izbore može da utiče „samo u pozitivnom smislu, odnosno u korist proevropskog bloka“. U intervjuu za „Dnevnik“ Pajtić je istakao da će pakt između radikala i narodnjaka građane Vojvodine „još više učvrstiti u uverenju da su ovi izbori zaista presudni“.

– Ako bi koalicija DSS–SRS-a došla na vlast, ne samo da ne bismo bili deo evropskih integracija već bi i Vojvodina i cela zemlja doživele sudbinu „radikalskih opština“ u koje nije ušao ni evro stranih investicija. Istovremeno, u opštinama u kojima upravljaju demokrate, kao što su Inđija, Pećinci, Zrenjanin, imamo desetine novih fabrika i hiljade novih radnih mesta. To govori da strani investitori žele da ulažu u prijateljsko okruženje, odnosno u sredine u kojima se osećaju dobro i sigurno, što je savim prirodno. Zato u Pećincima imamo deset puta više novih stranih fabrika nego u Novom Sadu! A stranih investicija nije bilo ni u Kikindi, ni u Šidu, ni u Pazovi, ni u Vrbasu, odnosno tamo gde su na vlasti radikali – istakao je Pajtić.
On je naveo i da je od 2000. godine u Vojvodinu ušlo 3,3 milijarde stranih investicija, odnosno 1.800 stranih kompanija, od kojih je više od 80 odsto iz EU, te da je rezultat bio otvaranje 38.000 novih radnih mesta. To su, po njegovim rečima, podaci koji pokazuju da se s antievropskom politikom zemlja ne može nadati razvoju.

Kako atmosfera aktuelne izborne kampanje, kao i odlaganje potpisavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju utiču na dinamiku investicija u APV i rad pokrajinskih investicionih fondova?
– Rezultati izbora mogli bi da ugroze investicije u Vojvodini. Već sad su neke kompanije iz Slovenije, Belgije, Italije i Austrije stopirale najavljena ulaganja jer čekaju ishod izbora 11. maja. A SSP znači razvojnu mogućnost koju Srbija ne sme da propusti, jer će nas u protivnom prestići i Bosna i Hercegovina, i Albanija, i Makedonija, i Crna Gora, kao što su nas prethodno prestigli Mađarska, Rumunija, Bugarska, Hrvatska…

Može li projekat Mađarske koalicije o manjinskim teritorijalnim autonomijama ugroziti postizborne dogovore DS-a s tom koalicijom?
– Taj projekat mađarske samouprave na severu Bačke posmatram više kroz prizmu izbora nego kao program na kojem će oni tvrdo insistirati. NJima to sigurno donosi političke poene u ovoj kampanji, ali nama kao građanskoj stranci uopšte nije prihvatljiv koncept manjinskih teritorijalnih autonomija u Vojvodini. Kad bi sve nacionalne zajednice u Vojvodini tražile svoje teritorijalne autonomije, imali bismo goru situaciju nego u BiH devedesetih godina poršlog veka! I DS tu neće da čini ustupke bilo kome. Ali, ne verujem da bi čelnici Mađarske koalicije ugrozili proevropsku većinu u Pokrajini zarad takvih zahteva, za koje i sami znaju da nisu realni jer nisu prihvatljivi ne samo za veliki broj stranaka već i za većinu građana Vojvodine.

Da li je moguće da nakon izbora dođe do razgovora sa SPS-om o postizbornoj saradnji, a s obzirom na signale koji dolaze od socijalista?
– Postizborne koalicije moraju da podrazumevaju čvrstu programsku podršku određenim principima. To znači da možemo sarađivati samo sa strankama koje nemaju nikakvu dilemu o evropskoj budućnosti i o tome da treba da se očuva celovitost Srbije s druge strane, kao ni o principima koji podrazumevaju borbu protiv korupcije i ekonomski razvoj. Ne vidim da se SPS trenutno uklapa u te principe, jer nisu čvrsto rekli da treba potpisati SSP, već su se pridružili horu SRS-a i DSS-a koji svakodnevno ponavlja da to ne treba učiniti.

Da li vam smeta što Koštunica vašu republičku izbornu koaliciju naziva „Čanak–DS–G17 plus“?
– To je zaista besmisleno, kao kad bismo mi njihovu koaliciju zvali „Šešelj–Šormaz–Ilić–Koštunica“. Koalicija „Za evropsku Srbiju“ jeste u programskom smislu heterogena, ali je vrlo homogena i čvrsta u opredeljenje za evropske integracije. Ali, ona je napravljena zato što nemamo prava na razlike kad je u pitanju budućnost ove zemlje. Naš cilj je pobeda evropske opcije u Srbiji. Sve drugo bilo bi neodgovorno.

Koliko birače može da zbuni to što sastav koalicije na republičkom i na pokrajinskom nivou nije isti, jer LSV nije s vama u vojvođanskom izbornom bloku?
– LSV jeste stranka koja se zalaže za evropske integracije, ali koja sama ne bi mogla da uđe u Republičku skupštinu, a mi nismo želeli da izgubimo te glasove na republičkom nivou već da ih saberemo. Na pokrajinskim izborima situacija je drugačija i zajednički smo procenili da bolji efekat postižemo odvojenim nastupom, jer u Vojvodini LSV u koaliciji s autonomističkim strankama ima potencijal da pređe izborni cenzus.

Novi saziv Skupštine Vojvodine treba da donese novi statut APV, u skladu s novim Ustavom. Da li će, i u kojoj meri, u taj najviši pokrajinski pravni akt moći da se ugradi Platforma PIV-a o autonomiji Vojvodine?
– U novi Statut biće inkorporisane ustavne odredbe, među kojima je i ona o pokrajinskoj imovini. Ali, biće tu i nove nadležnosti koje omogućavaju da Pokrajina ima institucije koje predstavljaju razvojne instrumente APV. Uveren sam i da će novi statut APV biti donet vrlo brzo nakon konstitusanja novog skupštinskog saziva.

Pokrajinski ili republički premijer

Da li ste na ovim izborima kandidat za pokrajinskog ili za republičkog premijera?
– Ja sam nosilac liste na pokrajinskom nivou i kandidat za predsednika Izvršnog veća Vojvodine i siguran sam da ćemo i nakon majskih izbora da konstituišemo proevropsku većinu u Skupštini Vojvodine zajedno sa strankama s naše liste „Za evropsku Vojvodinu“ i s partnerima s kojima smo i do sada sarađivali u Pokrajini. A što se republičkog nivoa tiče, predsednik stranke Boris Tadić je izjavio da će DS pred kraj kampanje doneti odluku o tome ko će biti naš kandidat za premijera. Nismo pristali na zamku koju su nam postavili iz narodnjačke koalicije: da se u kampanji ne priča o onome što nije suština ovih izbora. Ključna tema ovih izbora je da li će se Srbija vraćati u devedesete, ili ćemo napredovati u pravcu evropskih integracija. DSS i NS su hteli da promene temu izbora i da nametnu personalna rešenja, kako bi mogli da pokrenu arsenal uvreda preko žute štampe, kao što to imaju običaj da čine ne samo sa živim nego i s mrtvim ljudima koji su imali bilo kakve veze s DS-om. A mi im nećemo priuštiti to zadovoljstvo! Niti ćemo dozvoliti da se zaboravi tema ovih izbora jer je ona hiljadu puta važnija od toga kako se ko zove i ko je kandidat za koju funkciju – a to je evropska budućnost ove zemlje!

Branka Dragović Savić, Dnevnik