Skip to main content

Veljača: Ženski pokreti nisu udar samo na zlostavljače, već i na toksični patrijarhat

Ogledalo 06. feb 2022.
5 min čitanja

Svi naši pokreti zajedno – SpasiMe u Hrvatskoj, NisamTražila, NisiSama i NisamPrijavila u Srbiji – nisu udar samo na zlostavljače, nego i na sve koji podržavaju toksični patrijarhat i toksični maskulinitet. To je nešto što, one muškarce koji nisu zlostavljači, ali koji se čvrsto drže same te privilegije što su muškarci odnosno što su rođeni u poziciji moći, to njih plaši – ocenila je glumica i aktivistkinja za ženska prava Jelena Veljača, osnivačica incijative SpasiMe, u razgovoru za rubriku „Intervju na mreži“ portala Danas.

Veljača je govorila o snazi inicijativa koje su u prethodnom periodu preplavile društvene mreže a tiču se borbe protiv nasilja prema ženama ističući da je „jedan od najvećih benefita svih tih valova“ to što se širom Balkana menja javni diskurs o seksualnom i porodičnom nasilju i seksualnom uznemiravanju i zlostavljanju.

– Apsolutno je nezamislivo bilo, pre samo deset godina, a da ne govorimo pre 20 i 30 godina, na ovaj način javno govoriti o seksualnom uznemiravanju na radnom mestu, u dinamici pozicija moći i submisivna pozicija, o obiteljskom nasilju i tome šta je sve obiteljsko nasilje, partnersko nasilje, koje se može preživljavati i sa 16, 17 godina, u kratkoročnim vezama – istakla je Jelena.

Ona je naglasila da je to najveća zaostaviština svih žena koje su sudelovale u novom pokretu, kome su veliku moć dale društvene mreže te njihovu ulogu prepoznaje kao dragocenu.

– Taj pokret se velikim delom odvijao na društvenim mrežama, posebno tokom ovog pandemijskog vremena, one su poslužile kao zamena za neke stvari koje je ulica prije znala koristiti kao što su mirni prosvjedi, protesti šutnjom, izlazak na ulice sa transparentima na neke važne datume ili povodom nekog događaja – ukazala je Veljača i podsetila da je tako nastao pokret „MeToo“ u Sjedinjenim Američkim Državama, koji je promenio odnos javnosti i društva prema temama nasilja i „proširio se kao plamen“.

Žene su na društvenim mrežama našle snagu da govore o zlostavljanju koje su doživjele od poznatih i vrlo moćnih individua. Poglavito mislim na Harvija Vajnstajna ali nije pao samo on već i mnogi drugi. Zadnja osoba je popularni „mister Big“ iz serije „Seks i grad“ koji je optužen za nekoliko slučajeva seksualnog zlostavljanja – podsetila je Veljača.

Facinantno je, ocenjuje Veljača, kako su žene na društvenim mrežama pronašle prostor da progovore o ljudima koje je do tada bilo apsolutno nemoguće optužiti jer su bili u poziciji moći.

Ipak, nekima su sličnosti između „MeToo“ pokreta i inicijativa u Srbiji i Hrvatskoj poslužile i za kritike kao što su – da se radi samo o „kopiranju trendova iz Amerike“, koje Jelena ocenjuje kao „impotentne“ kritike i nuspojave koje ne mogu ugroziti ove pokrete.

– Takve kritike pojavljuju se kod nas kroz tekstove u nekim desničarskim glasilima za koje mislim da su većinom ili inicirani ili napisani od strane ljudi koji se boje za vlastite pozicije moći. To nisu nužno ljudi odgovorni za zlostavljanje već svi oni koji se drže same te privilegije što su muškarci u poziciji moći – objasnila je Veljača.

I pored takvih napada i zamerki, ona je uverena da je „promena“ koju donosi ženski pokret, „nezaustavljiva“.

– Nemam nikakvu sumnju da će se promena dogoditi i da se ona događa. Možda se ne događa dovoljno brzo, u smislu da vi ili ja doživimo stvarnu praktičnu ravnopravnost, ali je ovo već veliki korak za žrtve seksualnog i obiteljskog nasilja – istakla je naša sagovornica.

Postojanje fenomena kao što „MeToo“ pokret, kako kaže Veljača, može samo da posluži da se žene na Balkanu osete osnaženim da i u svojoj sredini započnu takvu revoluciju.

– Ja se osećam stvarno osnaženom što postoje neki fenomeni poput MeToo pokreta i poput presuda Harviju Vajnstajnu, na koje se mi možemo osloniti. Primjerice jedna hrabra Milena Radulović može se osloniti na tu presudu i reć – u redu, ako je moguće da padne jedan Harvi Vajnstajn, pa možda i ja mogu nakon toliko godina psihoterapije progovoriti. Za mene je to samo pozitivan trend – zaključuje aktivistkinja.

Ona je objasnila i zašto su baš poznate glumice, žene iz sveta pop kulture, mogle da iznesu ovu promenu i ukažu javnosti na probleme nasilja prema ženama.

– Baš žene poput Milene, poput Salme (Hajek, prim. aut.), Alise Milano, pa i poput Ane Tikvić, Asje Krsmanović – to su cure iz „NisamTražila“, pa i mene same… To su sve žene koje imaju pop kulturalno ishodište. To je jako interesantno jer je dugo i sam feminizam bio elitistički nastrojen na neki način, prema tim specifičnim ženskim strukturama koje su uklapaju u neki sterotip frivolnog, žena koje se vole izlagati. Time se stvarala slika kao da mi nemamo pravo glasa ili pravo na zaštitu, pravo biti u dijalogu o problemu seksualnog uznemiravanja, nasilja, ravnopravnosti… ističe Veljača.

Ona dodaje da se sve to promenilo zahvaljujući društvenim mrežama jer, „paradoksalno“, tamo su upravo žene iz pop kulture, one koje su poznate zahvaljujući prirodi svog posla, imale neku vrstu javnog mikrofona i postale glasnice svih ostalih anonimnih žena koje nemaju taj prostor, „ni ime i prezime koje interesira javnost“.

Nama treba da žrtve povjeruju da će ih sustav zaštititi

Tokom razgovora, Veljača je naglasila koji su to institucionalni mehanizmi koje treba jačati kako bi se obezbedila podrška žrtvama nasilja i istakla da u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, ima još mnogo prostora za unapređenje tih mehanizama.

– U Hrvatskoj, kao što čujem da je u Srbiji slučaj, postoji dosta dosta dobar, na papiru, sustav zaštite žrtava obiteljskog i seksualnog nasilja. Vi imate i tu hitnu mjeru kojoj se mi aktivistkinje nadamo da će se kopirati kod nas – navela je Veljača.

Ipak, pored dobrih rešenja, ona ističe da postoje mnogi problemi koji „ojačavaju“ nepoverenje žrtava u sistem zaštite i da se to mora menjati.

– Nama treba da žrtve povjeruju da će ih sustav zaštititi, to je jedan od ključnih problema, ne samo u našoj regiji. Uvek je isto – sustav nije napravljen tako da prepozna specifične potrebe žrtava. Tu dolazimo do velike teme, koja je vrlo kompleksna, a to je izuzetno osjetljiva psihologija žrtava obiteljskog i seksualnog nasilja. Da prevedem na onaj nivo koji svi razumeju, to je ono pitanje „a zašto nije ranije rekla“ ili „zašto nije prijavila“. Nije rekla i prijavila upravo zbog te kompleksne psihologije – navodi Veljača.

Ona ističe da žrtve imaju i neke opravdane strahove, ali da je druga dimenzija posebno emotivno stanje u kojem se nalaze i da ih bilo kakva pitanja tog tipa „zašto nije ranije prijavila“ mogu dodatno viktimizirati.

– Žrtvi ne treba osjećaj krivnje, ne treba joj osećaj odgovornosti za ono što joj se dogodilo. Osećaj odgovornosti leži isključivo na nasilniku a ne na njoj ili na činjenici da je ušla u auto, da je odjenula prekratku suknju, javila se na telefon, udala za tog tipa… – naglasila je Veljača.

Promena u tom domenu – u domenu podrške koja se sistemski i od strane društva pruža žrtvama, promene se dešavaju „presporo“, po oceni naše sagovornice.

Borba za starateljstvo posebno osetljiv problem

Jelena Veljača je, govoreći o problemima sa kojima se susreću žrtve porodičnog nasilja, posebno istakla borbu za starateljstvo nad decom kao osetljivo i zakonom nedovoljno regulisano pitanje.

– To što je borba za skrbništvo zadnja linija odbrane i nešto što će svaku majku prepasti, kad joj se zaprijeti sa „uzeću ti dijete“ – to je produžena ruka zlostavljanja koje se događa u vezama i brakovima. To je nešto na šta će svaka žena zatitrati i uplašiti se koliko god to možda bilo iracionalno – navela je Veljača.

Ona ističe da je zbog toga bitno da institucije – posebno sudovi pred kojima se vode postupci za utvrđivanje prava na starateljstvo, prepoznaju slučajeve u kojima je bilo porodičnog nasilja kao odvojene od slučajeva klasičnih razvoda u kojima se starateljstvo dodeljuje sudskim putem.

– Ako to institucije ne prepoznaju – tu je veliki problem i velika mogućnost da se oduzimanjem skrbništva ponovo nastavi zlostavljanje, ovog puta i uz neku vrstu potpore institucija, ako to ne prepoznaju na pravi način – naglasila je Veljača.

(Danas, foto: N1)