Skip to main content

U Švedskoj desetine povrijeđenih i uhapšenih nakon spaljivanja Kur’ana

Planeta 19. apr 2022.
4 min čitanja

Više od 40 ljudi je povrijeđeno u neredima koji su izbili tokom uskršnjeg vikenda na jugu Švedske, koji se desio na skupu krajnje desnice. Povrijeđeno je 26 policajaca, 14 građana, kazali su zvaničnici.

Policija je uhapsila 40 osoba, navodi BBC, među kojima su i četiri maloljetnika u Linköpingu i Norrköpingu, gdje je nasilje počelo u petak, 15. aprila.

Neredi su izbili nakon što je Rasmus Paludan, lider danske krajnje desne stranke Stram Kurs (Tvrda linija) spalio Kur’an. Paludan je planirao i izveo antimuslimanske demonstracije, objavljujući svoju sliku na društvenim mrežama sa zapaljenim Kur’anom i izjavljujući da ima namjeru da ih spali još, prenosi CNN.

Izvor navodi da policija još uvijek ne zna sa sigurnošću da li su neredi počeli kao “antimuslimanski protest kojeg je predvodio Paludan”.

“Izgleda da su tri osobe pogođene rikošetima i sada su zbrinuti u bolnici. Sva trojica povrijeđenih su uhapšena zbog sumnje da su počinili zločin”, navela je policija u internetskom saopštenju, dodajući da nijedna od povreda nije opasna po život.

Nasilje se u subotu proširilo na jug do grada Malmöa i nastavilo se tokom cijele nedjelje, rekao je portparol.

Policija je upotrijebila oružje protiv izgrednika, rekao je portparol, ali nije potvrdio izvještaje lokalnih medija da je korišten suzavac. Na video-snimku koji je u nedjelju snimila novinska agencija Reuters može se vidjeti kako izgrednici bacaju predmete na policiju, a na kojem se također vide zapaljena vozila.

Policija vjeruje da su ljudi koji su povezani s kriminalnim grupama iskoristili situaciju, navodi portparol. Policajci nisu vidjeli daljnje nemire u ponedjeljak, ali će i dalje biti prisutni u Norrköpingu, dodali su, prenosi CNN.

Arapske zemlje osudile spaljivanje Kur’ana

Arapske zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom osudile su spaljivanje Kur’ana, jer je Saudijska Arabija Paludanove postupke nazvala “namjernom zloupotrebom časnog Kur’ana”.

U izjavi objavljenoj u nedjelju u njihovoj državnoj novinskoj agenciji SPA, kraljevina je paljevine nazvala “provokacijama i huškanjem nekih ekstremista u Švedskoj protiv muslimana” i naglasila “važnost zajedničkih napora za širenje vrijednosti dijaloga, tolerancije i suživota, odbacivanjem mržnje, ekstremizma i isključenosti”, te je pozvala na sprječavanje zloupotrebe “svih religija i svetinja.”

U Iraku je vlada pozvala švedsku vladu da zaustavi “provokativne akcije”.

“Taj čin se smatra provokacijom osjećaja muslimana i krajnje je uvredljiv za njihove svetinje… ova stvar ima ozbiljne reperkusije na odnose između Švedske i muslimana općenito”, navodi se u saopćenju iračkog Ministarstva vanjskih poslova koje je objavljeno u nedjelju, 17. aprila.

Šef švedske nacionalne policije Anders Thornberg rekao je da nikada nije vidio tako nasilne nerede nakon nedjeljnih sukoba u Norrköpingu, koji je oko 160 km (99 milja) jugozapadno od Stockholma i u blizini Linköpingu . Nasilje se dogodilo i u štokholmskom predgrađu Rinkeby i zapadnom gradu Örebru.

Blizu 200 ljudi je bilo umiješano u ovaj incident, a policija vjeruje da su ga organizovale kriminalne grupe. Neke od osoba koje su uhapšene su od ranije poznate policiji i švedskoj sigurnosnoj službi Säpo.

“Kriminalci su profitirali od situacije kako bi pokazali nasilje prema društvu, bez ikakve veze s demonstracijama. Premalo nas je. Mi (policija) smo rasli, ali nismo rasli istim tempom kao problemi u srcu društva”, izjavio je zatraživši više sredstava za policiju, navodi The Guardian.

Dok su demonstranti palili automobile i gađali policiju kamenjem u nedjeljnim sukobima, policajci su odgovorili na napad, rekao je šef policijskih specijalnih snaga Jonas Hysing.

“Oko 200 učesnika je bilo nasilno i policija je morala da odgovori oružjem u legitimnoj samoodbrani”, rekao je on.

BBC navodi da je Rasmus Paludan planirao da organizuje skup u Norrköpingu, ali se u ovom gradu nije pojavio.

U izjavi koju je objavila njegova krajnje desničarska, antiimigrantska stranka, Paludan je rekao da je otkazao skup jer su švedske vlasti “pokazale da su potpuno nesposobne da zaštite sebe i njega”.

On se pojavio u četvrtak, 14. aprila, u centralnom gradu Jönköpingu, ali dok je pričao u megafon dok je držao Kur’an, njegove riječi je ugušio svećenik koji je u znak protesta zvonio na zvona lokalne crkve.

Protesti protiv planova Stram Kursa da spali Kur’an i ranije su u Švedskoj bivali nasilni. Demonstranti su 2020. zapalili automobile, a fasade prodavnica su oštećene u sukobima u Malmöu.

Protesti i nasilni incidenti su se desili dok muslimani širom svijeta obilježavaju svoj sveti mjesec ramazan.

Rasmus Paludan je predstavljao stranku Stram Kurs na posljednjim danskim izborima 2019. godine, gdje je dobio 1,8 posto glasova, ne uspjevši osvojiti mandat.

Godine 2020. u Danskoj je bio u zatvoru na mjesec dana zbog niza krivičnih djela, uključujući rasizam.

On planira da se kandiduje na švedskim izborima u septembru, ali navodno još nema potreban broj potpisa da osigura svoju kandidaturu, zaključuje BBC.

Paludan, danski advokat koji ima i švedsko državljanstvo, a stranku Stram Kurs je osnovao je 2017. Na web stranici stranke, koja radi na antiimigracionoj i antiislamskoj agendi, piše: “Stram Kurs je najveća patriotska politička stranka u Danskoj”, prenosi AP.

U novembru 2020. Paludan je uhapšen u Francuskoj odakle je i deportovan. U Belgiji je ubrzo nakon toga uhapšeno pet drugih aktivista, optuženih da su željeli da “šire mržnju” spaljivanjem Kur’ana u Briselu.

Neredi, spaljivanje Kur’ana i 2020. godine

U augustu 2020. godine također su izbili neredi u švedskim gradovima Malmö and Ronneby, kada je švedska policija spriječila Rasmusa Paludana da uđe u zemlju. Kao reakcija, njegove pristalice i ekstremni desničari su održali proteste gdje su palili Kur’an.

Kao odgovor na to masa od 300 ljudi okupila se u kontraprotestu, palila je gume, gađala policiju kamenjem i komadima betona i razbijala autobuske nadstrešnice.

Oko 15 osoba je uhapšeno, a nekoliko policajaca je povrijeđeno. Većina osumnjičenih za nerede u Ronnebyju bili su muškarci u dobi od 18 do 30 godina i ranije poznati policiji zbog trgovine narkoticima, vandalizma i krađe. Svi glasnogovornici koje je intervjuisao javni servis SVT složili su se da izgrednici nisu bili “pravi muslimani”.

(RSE, foto: Beta-AP)