Skip to main content

Savez vojvođanskih Mađara za širu autonomiju pokrajine

Autonomija 16. окт 2008.
2 min čitanja

Ištvan PastorPredsednik Saveza vojvođanskih Mađara Ištvan Pastor rekao je danas da se ta stranka zalagala za mnogo širu autonomiju u okviru Statuta Vojvodine, koja uključje i zakonodavnu, izvršnu, delimičnu sudsku vlast i fiskalnu autonomiju.
Pastor je na panel diskusiji „Uloga mađarske zajednice u definisanju statusa Vojvodine“ u Novom Sadu rekao da takva zalaganja Saveza vojvođanskih Mađara nisu mogla da se ostvare jer je „Ustav Srbije ograničio okvir u kom se autonomija Vojvodine može kretati“.
„Smatram da Statut nije idealan, ali sadrži maksimalne realne mogućnosti koje su se u njega mogle ugraditi, a naša uloga u tome je bila aktivna“, rekao je Pastor i dodao da priča tek sad počinje, jer Statut treba primeniti i iskoristiti sve mogućnosti koje daje.
Predsednik Demokratske stranke vojvođanskih Mađara Andraš Agošton rekao je da ta stranka nije učestvovala u izradi Statuta Vojvodine i ocenio njegovu konačnu verziju kao neprihvatljivu.
„Mi ne prihvatamo Statut jer u njemu nije određeno koliko nacionalne manjine imaju zagarantovanih mesta u Skupštini Vojvodine, ali i zato što predviđa da Savet nacionalnih zajednica koordiniše radom svih nacionalnih saveta nacionalnih manjina“, rekao je Agošton.
On je takav princip odlučivanja uporedio sa vremenom socijalizma u kojem su postojale komisije za prava manjina i ocenio da pored postojećih nacionalnih saveta formiranje Saveta nacionalnih zajednica nije bilo potrebno.
Predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko izjavila je da iako se politika vojvođanskih Mađara razlikuje od zvanične državne politike Srbije, ona predstavlja važan nivo podrške u procesu evro-integracija.
Biserko je ocenila da politički akteri koji Srbiju vide u Evropskoj uniji imaju u mađarskoj zajednici snažan oslonac, a u političkim strankama vojvođanskih Mađara važnog partnera.
„Ma koliko se političke stranke vojvođanskih Mađara razlikuju, što je došlo do izražaja i prilikom donošenja novog Statuta Vojvodine, one su ne samo važan izvor podrške, nego i važan mobilizacijski akter integracije Srbije u evropske strukture“, rekla je predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Prema njenim rečima, podrška pripadnika mađarske zajednice od ključne je važnosti i za definisanje statusa Vojvodine i njenog konstituisanja kao istinski autonomne pokrajine koja počiva na demokratskim vrednostima, dobrosusedskim odnosima i idejama evropskih integracija.
„Nije teško dokučiti zašto zahtevi za većim stepenom autonomije Vojvodine imaju podršku nacionalnih manjina, jer im ona omogućuje da lakše i jednostavnije ostvaruju svoje vitalne interese“, rekla je Biserko.
Ona je ocenila „da koncept unitarne i visokocentralizovane države ne odgovra manjinama, jer donošenje odluka od ključne važnosti za manjine prepušta centralnim organima i vodi potiskivanju manjina i njihovog društvenog i političkog života“.
Iako su bili najavljeni, u radu panela nisu zbog sprečenosti učestvovali predsednik Skupštine Vojvodine Šandor Egereši i predsednik Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara Pal Šandor.

(Beta)