Sve do zadnjeg momenta, saradnik Massima Morattija mislio je da će država Srbija povući odluku da ovog medijskog istraživača izbaci iz države.

„Ali, ne,“ kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Luka Zanoni, glavni i odgovorni urednik Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT).

Moratti je početkom septembra dobio naredbu o protjerivanju iz Srbije nakon što je mjesecima ranije, u januaru, podnio zahtjev za dozvolu za privremeni boravak.

„On je imao 15 dana da napusti zemlju. I sada je istekao rok“, pojašnjava Zanoni, dugogodišnji urednik OBCT.

„I to je nerazumljivo, jer se ne razumije zašto su odbili“, kaže Zanoni.

Jedini naveden razlog jeste da Moratti predstavlja „opasni rizik za Srbiju“, kako je navedeno u zahtjevu za dozvolu za oduzimanje privremenog boravka.

„Osim toga, niko ne zna ništa. Nije jasno zašto su to uradili“, navodi. Misli da je Morattijev rad jedini razlog zbog kojeg mu je odbijena dozvola.

„Ne vidim drugi razlog. Nije tajni agent koji radi za neke službene tajne, običan je čovjek koji je profesionalno radi.“

Kao dopisnik pisao je i o protestima, stručnjak je za ratne zločine, naglašava Zanoni.

„Možda i zbog toga, ali ja ne mogu da potvrdim.“

OBCT je think tank koji se bavi jugoistočnom Evropom, Turskom i Kavkazom, istražujući društvene, političke i kulturne transformacije šest država članica Evropske unije, zemalja uključenih u proces proširenja EU i većeg dijela postsovjetske Evrope obuhvaćene evropskom politikom susjedstva.

Sastanak u BIA

Da ništa više od toga ne znaju, kaže i Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara. U razgovoru za RSE ističe da je već nekoliko dana „u ozbiljnom šoku“, zbog toga šta se desilo Morattiju sa kojim godinama sarađuje.

„U nekoliko misija smo bili zajedno i zaista jedan miran, pošten i profesionalan kolega“, kaže Sever.

„A ništa više od toga mi zapravo ne znamo, osim što je i odbijena žalba i Massimo koji je deset godina proveo na ovom području, čija žena radi u Srbiji, mora sa malim sa sa djetetom i sa ženom evo ovih dana seliti iz grada u kojem živi i u kojem je odlučio živjeti.“

Dodaje i da žalba i zahtjevi Evropske federacije novinara da se poništi odluka nisu prihvaćeni, kao i zahtjevi njegovog advokata. Postupak izvršenja nije obustavljen, dodaje Sever.

„Iako i dalje nije pruženo konkretno objašnjenje od srpskih vlasti.“

Zbog čega se protjeruje medijski istraživač, Radiju Slobodna Evropa nisu odgovorili iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Massimo Moratti je talijanski državljanin i dugogodišnji borac za ljudska prava. U Srbiji živi od 2022. godine kada se preselio u Beograd nakon što je njegova partnerka dobila tamo posao.

„Oni su živjeli u Beogradu zadnjih godina. Massimo je uvijek radio u regionu, u Sarajevu, na Kosovu, dosta je radio u tom području, od rata u Bosni i Hercegovini“, prisjeća se njegov saradnik Zanoni.

Njegovoj partnerki je u maju odobren privremeni boravak. U junu Moratti je dobio poziv na formalni sastanak u Bezbedonosno-informativnoj agenciji Srbije (BIA), koja ga je ispitivala o njegovim profesionalnim aktivnostima u zemlji. Zanoni kaže da ih je Moratti obavijestio nakon tog sastanka i da nije znao „šta hoće“. BIA nije odgovorila na upit RSE o prirodi tog sastanka.

Po povratku u Beograd, počeo je da sarađuje sa „Mrežom brzi odgovor za slobodu medija“ (MFRR), mehanizma koji prati kršenja medijskih sloboda u Evropi i podržava novinare koji su pod prijetnjama. Dio mreže su i Evropska federacija novinara, OBCT, ali i Evropski centar za medijske slobode, kao i Article 19.

Iz ovog konzorcijuma kažu da, iako vlasti Srbije nisu pružile konkretno objašnjenje za svoju odluku, „postoje osnove za sumnju da je nalog za protjerivanje povezan sa Moratijevim aktivnostima u oblasti zagovaranja ljudskih prava i slobode medija, sa njegovim izvještavanjem za OBCT o rastućim društvenim i političkim napetostima u Srbiji posljednjih godina ili sa njegovim radom u okviru konzorcijuma MFRR“.

Upravo je u julu mjesecu ovaj konzorcij objavio izvještaj zajedno sa Safety Journalists platformom Vijeća Evrope o stanju medija u Srbiji. U toj misiji učestvovao je i Moratti.

Neke od preporuka koje su u tom izvještaju namjenjene vladi Srbije jesu, između ostalog, da „moraju prestati sa pozivima na nasilje nad medijskim radnicima i istražiti te slučajeve“, zatim „suzdržavanje od opasne retorike, verbalnih prtisaka i javnog omalovažavanja medija i medijskih kuća“.

Iz MFRR podsjećaju da su oni kao i OBCT „dokumentovali produbljivanje krize slobode medija u Srbiji, uključujući eskalaciju fizičkog nasilja nad novinarima i pokušaje srpskih vlasti da cenzurišu i ućutkaju nezavisno novinarstvo i kritičke glasove“.

U tom kontekstu Srbiju su posjetili u martu 2026. sprovodeći misiju zagovaranja kojoj se ispred OBCT pridružio i Moratti.

„Naše organizacije smatraju da odbijanje njegove boravišne dozvole i naknadna naredba o protjerivanju predstavljaju oblik administrativnog uznemiravanja u cilju zastrašivanja kao odmazde za njegov rad i podršku novinarima u zemlji i širem regionu„, navodi se u zajedničkom saopštenju organizacija konzorcija i drugih uključujući i Reportere bez granica.

Maja Sever iz Evropske federacije novinara kaže da je Moratti radio ono što ona i svako ko se bori za slobodne medije „radi svakodnevno“.

„Sudjelovao je u našim misijama i razgovorima i sa donositeljima odluka i sa predstavnicima novinarskog sektora u Srbiji i u Bosni i Hercegovini i u svim susjednim zemljama“. kaže Sever i dodaje: „Ne znam što bi u svemu tome bio razlog za protjerivanje.“

Ističe rok

Prema posljednjem izvještaju Freedom House-a Srbija je zemlja sa najvećim padom slobode tokom 2025. godine.

Zemlja je te godine izgubila tri poena „nakon što su vlasti uzvratile uskraćivanjem plata i ugovora o radu nastavnicima i profesorima koji su učestvovali u široko rasprostranjenim, studentski vođenim antikorupcijskim protestima“, piše u izvještaju.

Izvještaj navodi da se Srbija suočava sa demokratskim nazadovanjem pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom, a da su policija i obavještajne službe koristile špijunske softvere za nadzor novinara, aktivista i organizatora protesta.

Srbija je prema Indeksu slobode medija za 2026. godinu Reportera bez granica rangirana na 104. mesto, od ukupno 180, u grupu zemalja gdje je situacija opisana kao „teška“.

Sever naglašava da je do momenta protjerivanja Morattija šest novinara iz Srbije moralo otići iz zemlje zbog svoje sigurnosti.

„To najbolje pokazuje kakva je situacija s novinarima u Srbiji“, dodaje Sever i kaže da svakodevno na platformi Safe Europe objavljuju prijetnje, targetiranja i napade na novinare.

„Kada bi zaista i govorili o brojkama i kada bi govorili o aktuelnoj situaciji, Srbija je jako opasno mjesto za novinare i novinarke u ovom trenutku u cijeloj Evropi i u ovom i šire.“

Nemoć da se situacija promijeni je, dodaje, bolna. „Cijela Evropa žmiri na na to što se događa u Srbiji“.

„Čak je frustrirajuće da sva pisma, zahtjevi zapravo ostanu bez rezultata, što više ljudi koji se zalažu za slobodu medija bivaju protjerani iz Srbije, poput Massima Morattija.“

Luka Zanoni kaže da nisu mogli ni pomisliti da će njihov kolega biti jedan od slučajeva o kojem će izvještavati. Kada je ranije razgovarao sa Massimom, on mu je rekao da nema razloga da se plaši.

Ali, Zanoni dodaje da imajući u vidu da mu je i porodica uključena u cijeli slučaj, „jeste zabrinut“.

Rok za Massima Morattija da napusti zemlju ističe u subotu, 19. septembra. Jednom kada izađe, u Srbiju, zemlju koju je odabrao za život, neće se moći vratiti godinu dana.

Iz Ambasade Italije u Srbiji do zaključenja teksta nisu odgovorili na upit RSE da li su upoznati sa slučajem protjerivanja svog državljanina, kao ni da li su se tim povodom obraćali vlastima u Srbiji.

(Radio Slobodna Evropa/foto: Autonomija)