Skip to main content

Na Balkanu proces evropeizacije marginalizovan, ekstremizam desnice ojačan

Ogledalo 13. феб 2022.
4 min čitanja

U regionu gdje je zaustavljen proces suočavanja s prošlošću, proces evropeizacije marginalizovan, a ojačan ekstremizam desnice – Otvoreni Balkan je politička inicijativa sa ograničenim interesom, ocijenjeno je na regionalnom skupu Podgorički plenum – Quo Vadis Balkan? „.

Otvoreni Balkan

Projekat Otvoreni Balkan, koji zagovaraju predsjednici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, dio javnosti u Crnoj Gori smatra prikrivenim projektom „srpskog sveta“.

Otvoreni Balkan ne ide u pravcu opšteg dobra svih u regionu, posebno malih zemalja koje moraju čuvati svoje specifičnosti i mala tržišta, kazao je raniji premijer Crne Gore Duško Marković, sada poslanik Demokratske partije socijalista.

„Protiv sam te inicijative, ne samo zato što u njoj ne vidim benefite za Crnu Goru i njenu ekonomiju, nego za cijeli region. Još niko u Crnoj Gori nije dobio taj papir, taj ugovor, a traži se da mu pristupimo. Ja u ovom trenutku ne vjerujem tom projektu“, kazao je Marković.

Poslanik u njemačkom Bundestagu Josip Juratović smatra da je Otvoreni Balkan „politička priča“ predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koja uz podršku bivše njemačke kancelarke Angele Merkel treba da „spasi obraz“ neuspjelog Berlinskog procesa.

To je obična finta. Da je bilo volje kod gospodina Vučića, onda bi radio na tome da uspije CEFTA, Sporazum o osnivanju srednjoevropske zone slobodne trgovine“, kazao je Juratović.

Dodaje da je Berlinski proces dobra namjera, ali da se nakon nekog vremena pretvorio u „putujući cirkus“ bez značajnih političkih rezultata, te da tu inicijativu treba nastaviti, ali tako što će se svake godine mjeriti njeni konkretni učinci.

Zabrinjava ga, kako je naveo i odnos Evropske unije (EU) prema regionu po pitanju o budućnosti Sjeverne Makedonije i njenog odnosa sa Bugarskom.

„U situaciji gdje jedna radikalna stranka jedne članice, odlučuje o budućnosti Evrope, mislim da ta Evropa nije više vrijedna papira na kojem je napisana. Ne može više biti situacija, da jedna od vlada sa radikalnom strankom, nacionalističkom, da blokira cijeli put i dalji razvoj EU“.

Šta je sa socijaldemokratijom na Balkanu?

Počasni predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić je ocijenio da je glavni problem ljevice na Balkanu borba sa nacionalizmom.

Brana nacionalizmu se diže u obrazovnom sistemu, kaže Krivokapić.

„Moramo da vratimo školske sisteme u evropsku normalu i po kvalitetu i sadržaju, i iz toga će se javiti nova perspekriva Balkana“, smatra Krivokapić.

Poslanik u Parlamentarnoj Skupštini Bosne i Hercegovine (BiH) Saša Magazinović smatra da se o vrijednostima ne smije pregovarati, kako to često čine političari.

„Što se BiH tiče, sve je isto kao u Hrvatskoj i Srbiji, samo oni imaju jednog Vučića, mi imamo tri; oni imaju jedan HDZ, mi imamo tri. Sve je isto, samo što je nama tri puta teže. A dodatni je problem to što kod nas EU ohrabruju da se može pregovarati o vrijednostima“, kaže Magazinović.

Kazao je da u socijaldemokratiji vidi populizam i trku za glasovima, kao i odustajanje od vrijednosti.

„Zamijenili smo uloge sa desnicom. Desnica u Evropi govori o radničkim pravima, a mi ulazimo na teren na kojem nikad nismo bili, samo da bi dobili glasove“, poručio je Magazinović.

Bivša potpredsjednica Vlade i ministarka spoljnih poslova Hrvatske Vesna Pusić smatra da socijaldemokratske stranke griješe kada pokušavaju da se „svide desnici“.

„Svi govore ‘nemojmo se razdvajati’ kao da hoćemo da svi budemo socijalistički savez. Ja mislim suprotno, ‘ajmo se razdvajati, jer smo različiti, poenta je da imamo različitosti, i da ih možemo artikulisati. Ne trebamo stalno pokušati da se svidimo svima“, poručuje Pusić.

Duško Marković je rekao da socijaldemokratiju ugrožava narastajući populizam koji se zasniva na demagogiji i lažnim obećanjima.

Demuš Šaša, izvršni direktor Evropskog instituta za politiku sa Kosova, ukazao je da današnji trend razmišljanja u regionu više podsjeća na period devedesetih nego na razvijene demokratije.

„Za stvaranje takvog okruženja odgovorna je politička elita koja se od tada do danas ne mijenja. I danas možete vidjeti Vučića, Dačića, Šešelja, Tačija – ne, ali njegove sjenke – da, Dodika… A nemoguće je graditi budućnost sa ovim još uvijek prisutnim elitama. Njihovi privatni interesi su umreženi sa državnim i onemogućavaju državi da se pokrene unaprijed „, kazao je Šaša.

Desni ekstremizam u porastu

Na skupu se razgovaralo i o uticaju građana i organizacija civilnog društva u borbi protiv desnog ekstremizma u javnoj sferi.

Izvršni direktor regionalne Akademije za razvoj demokratije iz Srbije Balša Božović je ocijenio da bez pomirenja nema dugotrajnog mira na Balkanu, ali i dodao da je u regionu zaustavljen proces suočavanja s prošlošću, zbog čega jača ekstremizam.

Kao posljednji primjer je naveo slučaj proslavljenog crnogorskog vaterpoliste Mirka Vičevića, koji je zbog šovinističkih ispada napustio Beograd i poziciju trenera u tamošnjem vaterpolo klubu Crvena zvijezda.

Na utakmici 6. februara su navijači tog kluba razvili transparent „Šiptar, Hrvat, balija, nisu moja bratija“.

„Ta vaterpolo legenda Crne Gore i regiona je zbog toga preksinoć otišao iz kluba. I nakon što je tužilaštvo reklo da u tome ne vidi nikakvo krivično djelo i da to nije govor mržnje nego obično navijanje sa tribina“, kazao je Božović.

Govoreći o situaciji u Crnoj Gori, direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da je proces evropeizacije marginalizovan temama retrogradnih politika.

„Pozitivan je pomak to što smo imali smjenu trodecenijske vlasti, međutim, smjenom vlasti nijesmo dobili promjenu, nego je otvorena Pandorina kutija privilegovanjem jedne vjerske zajednice i insistiranjem na osjetljivim identitetskim pitanjima“, smatra Uljarević.

Kao jedan od načina borbe protiv ekstremizma i govora mržnje, savjetnica u Vladi Sjeverne Makedonije Kalinka Gaber navodi policijsko-tužilačko-sudski aparat.

Suzbijanje govora mržnje i radikalizacije mora biti dvostruko, ne samo kroz osudu društva, već i djelovanjem tog aparata, smatra Gaber.

Dvodnevni „Podgorički plenum – Quo Vadis Balkan?“ su organizovali Centar za građansko obrazovanje, Regionalna akademija za razvoj demokratije i fondacija Fridrih Ebert.

(Radio Slobodna Evropa, fotografija ustupljena Autonomiji)