Skip to main content

Mihail Hodorkovski o obojenim revolucijama i saradnji Srbije i Rusije

Intervju 22. јан 2022.
3 min čitanja

U ekskluzivnom intervjuu za dnevni list “Nova”, nekada najbogatiji Rus, naftni magnat i aktivista za ljudska prava Mihail Hodorkovski rekao je da bi srpsko društvo moralo da se zabrine zbog najave vlasti da će se boriti protiv obojenih revolucija. On je dodao da se nada da “bratska cena gasa”, koju je Putin dao Vučiću, neće Srbiju koštati demokratije i ljudskih prava, iako je sasvim sigurno da će je platiti žrtvovanjem dela sopstvenog suvereniteta.

Poznati ruski biznsimen i politički aktivista završio je u zatvoru 2003. godine, nakon što je javno ušao u raspravu sa Vladimirom Putinom zbog toga što je smatrao da se ne bori na adekvatan način protiv korupcije.

Ubrzo je usledila kazna – najpre je optužen za utaju poreza, a zatim osuđen na 10 godina zatvora. Mnogobrojni ugledni mediji, kao i „Amnesti internešnal“, ovu odluku suda su okaraterisali kao političku, imajući u vidu da se prethodno otvoreno suprotstavio prvom čoveku Rusije.

Nakon izlaska iz zatvora, u kom je proveo deceniju, Hodorkovski je napustio Rusiju i preselio se u Veliku Britaniju, odakle svakodnevno prati i analizira događaje u domovini.

U razgovoru za dnevni list „Nova“, osnivač fondacije „Otvorena Rusija“ govorio je o aferi prisluškivanja ruske opozicije u Beogradu, koja je rezultirala hapšenjem njegovog saborca Andreja Pivovarova, o tome kakva sudbina čeka ovog opozicionara, kao i kako vidi zajedničku akciju dve vlasti u “borbi protiv obojenih revolucija”.

Nedavno je zaključen sporazum Srbije i Rusije, nakon čega se predsednik Vučić pohvalio da je dogovorio cenu gasa od 270 dolara za 1.000 kubnih metara. Da li je ovo „bratska cena“?

Pretpostavljam da je to cena nekog dela srpskog suvereniteta i odbijanja Srbije da ubrza svoje evropske integracije. Nadam se da to nije cena demokratije i ljudskih prava u Srbiji. Ali, opet, ko zna…

Dnevni list “Nova” objavio je da je ruski opozicioni političar Andrej Pivovarov uhapšen nakon sastanka ruske opozicije u Beogradu. Šta vam to govori o odnosima Srbije i Rusije?

Te revolucije u boji, na kraju krajeva, ne podrazumevaju krv i predstavljaju nenasilnu promena režima koji odbijaju da odu kad im istekne vreme; to je direktan rezultat ostvarivanja prava naroda na slobodu okupljanja i udruživanja. Protiv čega će se boriti Srbija, kandidat za članstvo u Evropsku uniju? Da li će se Srbija boriti protiv principa tranzicije vlasti i promene režima? Protiv prava građana da promene vlast? Protiv slobode govora, okupljanja i udruživanja? Ovakve izjave srpskih vlasti trebalo bi, pre svega, da zabrinu srpsko društvo.

Кakva sudbina čeka Andreja Pivovarova? Ima li šanse da uskoro izađe iz zatvora?

Nažalost, nisam optimista u pogledu njegovih šansi. Ništa protivzakonito nije uradio, njega zastupaju odlični advokati za ljudska prava, a istovremeno ga podržava informisani deo ruskog društva. Istovremeno, evidencija o sprovođenju zakona u slučajevima političke opozicije je izuzetno sumorna. Bez obzira na to po kom članu se optužuju nezavisni političari, koliko god da su optužbe apsurdne i neosnovane, presuda je gotovo osuđujuća. Član zakona koji se Pivovarovu stavlja na teret sa sobom nosi i pretnju do šest godina zatvora. Plašim se da će mu kazna biti blizu maksimalne.

I sami ste bili politički proganjani, hapšeni, a potom primorani da napustite Rusiju. Očekujete li da ćete moći da se vratite kući pre kraja Putinovog mandata?

Mislim da je sam izraz „kraj Putinovog mandata“ zbunjujući. Putin nema mandate. Produžuje ih za onoliko vremena koliko on želi. Da li ću moći da se vratim u Rusiju dok je Putin na vlasti? Ne verujem i ne mislim da ću moći. Da li će Putin otići u trenutku formalnog prestanka mandata 2024. godine, ili nakon toga, kad postane potpuno nelegitiman? Da li će ostati na silu na čelu države, uz pomoć nameštenog zakona, kao nelegitimni predsednik, do 2030. ili 2036. godine? Ne verujem ni u to. Mnogo je verovatnije da njegov odlazak, u ovom ili onom obliku, neće biti vezan za kraj njegovog mandata.

Sukobili ste se sa Putinom, jer ste mislili da se pretvara kako se bori protiv korupcije. U kojim oblastima je to najočiglednije?

To nije sasvim tačno. Nisam mislio da se samo pretvara da se bori protiv korupcije. Nikad se nije ni pretvarao da to radi. Mislio sam da nije svestan korupcije u svom najužem krugu. Ispostavilo se da je on toga bio veoma svestan i da je to nadgledao. Кorupcija je rasprostranjena u svakoj oblasti ekonomije koja donosi novac. Ali Putinova korupcija i korupcija njegovih najbližih prijatelja najočitija je u sektoru nafte i gasa i bankarskog sektora.

Кako objašnjavate odnos ruskog predsednika prema drugim svetskim liderima? Videli smo da on otvoreno brani Lukašenka i Tokajeva u Кazahstanu i da odlično sarađuje sa Erdoganom.

Ovo je neka vrsta „Svete alijanse“ 21. veka. Samo što je u 19. veku to bila Sveta alijansa evropskih careva, a sada je to savez evroazijskih autokrata. Putinov prioritet je da nastavi da dokazuje ruskom društvu i međunarodnoj zajednici da je autokrata norma. To večito pravilo je norma. Da su nedostatak prava i sloboda, policijska država, norma. U tu svrhu, on će nastaviti da podržava sve vrste autokrata i diktatora širom sveta.

Vojislav Milovančević (Nova)