Skip to main content

Incijativa: Zakonom spriječiti nasilje na društvenim mrežama i portalima

(Pod) razno 31. окт 2021.
7 min čitanja


Ono što je u Hrvatskoj i u manjem bh. entitetu (Republika Srpska) legalizirano prije šest godina, u Federaciji BiH još čeka na zakonsku kodifikaciju. Riječ je procesuiranju slučajeva tzv. online nasilja, koje je postalo uobičajena divlja praksa širenja mržnje, uvreda i uznemiravanja bez ikakvih posljedica.

Internetsko nasilje polagano postaje i sigurnosni problem ( slučaj “Jasmin Mulahusić”), a najveće žrtve online nasilja su mladi ljudi, žene i marginalizirane grupe.

Vjerovatno je to ponukalo federalnog zastupnika u Predstavničkom domu Irfana Čengića (SDP) da početkom septembra pokrene inicijativu za donošenje izmjena i dopuna zakona koji reguliraju održavanje javnog reda i mira. Suština ove inicijative je u tome da se digitalne platforme u FBiH proglase javnim mjestom, što bi, očekuje se, omogućilo policiji sankcioniranje nasilja na društvenim mrežama i portalima.

Šta će uraditi kantoni?

“Danas je zabranjeno da bilo koga vrijeđate ili napadate na ulici, ali se policija suočava s problemima kada nasilje pređe na internet. Meni se veliki broj ljudi javio jer sam postavio anketu na mrežama i 95 posto ih je podržalo ovu inicijativu. Javio mi se i veliki broj osoba koje su bile žrtve nasilja na internetu i zahvalile se na ovome”, rekao je Čengić povodom pokretanja ove kampanje u Parlamentu FBiH.

Čengićeva inicijativa zgodno i efikasno se naslonila na presudu Osnovnog suda u Kotoru (Crna Gora) iz augusta ove godine, kojom je državljanin BiH S.M., koji je prijetio kolumnisti Draganu Bursaću i direktoru portala Antena M Darku Šukoviću, osuđen uslovno na kaznu zatvora od četiri mjeseca. Crnogorsko pravosuđe je na ovom primjeru dalo djelotvoran lijek cijeloj regiji kako se boriti protiv internet “divljaka”.

Crnogorska policija je 4. juna uhapsila S.M. iz Budve zbog osnovane sumnje da je izvršio tri krivična djela ugrožavanje sigurnosti na štetu Šukovića, Bursaća i pravnog lica Antena M d.o.o. iz Podgorice. Konkretno, S.M. je na jednoj društvenoj mreži kreirao lažni profil pod nazivom “Marko Aprcović” i sa njega 26. maja uputio prijetnje da će “bačiti bombu” na Antenu M, a ubiti Bursaća. Iako je S.M. ugasio lažni profil, službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala otkrili su njegov identitet.

Zanimljivo je da je federalni zastupnik Čengić izjavio kako policija neće moći rješavati prekršaje ove vrste ako je riječ o anonimnim licima, nego da će izmjene i dopune Zakona o održavanju javnog reda i mira FBiH moći primjenjivati samo kada neko pod svojim identitetom uznemirava i širi govor mržnje. Crnogorska, policija susjedne države ga je demantirala, dok su policijske strukture FBiH Komisiji za sigurnost parlamenta FBiH izjavile da ne mogu reagirati na online vrijeđanje i prijetnje.

Podsjećamo i na još neke slučajeve na internetu koji su završili sankcijama protiv počinitelja: govor mržnje usmjeren protiv Martine Mlinarević (uslovna kazna zatvora na tri mjeseca), napad na novinara Eldina Hadžovića (disciplinska mjera, povreda vojne discipline i godina dana napredovanja u karijeri), prijetnje Branimiru Galiću (uslovna kazna na šest mjeseci), prijetnje i govor mržnje usmjeren na novinarku Zinaidu Đelilović (tromjesečno smanjenje plate za 15 posto).

Pomenuta inicijativa dostavljena je ministrima unutrašnjih poslova kantona koji bi prema svojim nadležnostima mogli predložiti izmjene zakona o javnom redu i miru koje bi izglasale skupštine kantona, odnosno odluke gradska i općinska vijeća. Očekivano ili ne, pomenuta inicijativa dobila je dva suprotstavljena pola – jedne koji podržavaju ovakvo rješenje protiv cyberbullyinga i druge koji su mišljenja da će u borbi protiv govora mržnje i nasilja na internetu kolateralna šteta biti sloboda izražavanja.

Zapadno-hercegovački kanton (ZHK) jedini je u FBiH, za sada, koji će, kako stvari stoje, kažnjavati nasilje na internetu i govor mržnje. Ministarstvo unutrašnjih poslova ZHK uskoro će uputiti Skupštini prijedlog za izmjene i dopune Zakona o javnom redu i miru (ZJRM) ZHK po kome će se javnim mjestom smatrati društvene mreže, internetske stranice, forumi i sve druge internetske platforne na kojima nadležni organi za provođenje zakona poduzimanjem službenih radnji mogu utvrditi identitete osoba koje svojim postupcima vrše prekršaj protiv javnog reda i mira. U ovom kantonu, prema sadašnjem Zakonu o javnom redu i miru, fizičke osobe koje krše javni red i mir mogu se kazniti novčanom kaznom od 50 konvertibilnih maraka (25 eura) do 1500 konvertibilnih maraka (750 eura). U ovom trenutku, obzirom da se još ne zna tekst ni nacrta, a time ni prijedloga ZJRM-a ZHK, može se samo pretpostavljati visina novčane kazne za one koji budu kršili javni red i mir na internetu

Gradovi i općine već ‘kažnjavaju’

I dok se čekaju službene reakcije ostalih kantona na Čengićevu inicijativu, neki gradovi i općine u FBiH su “požurili” pa su u svoje gradske odluke o javnom redu i miru dodali stavke o kršenju javnog reda i mira preko digitalnih platformi. Primjerice, na Unsko-sanskom kantonu, gradovi Bihać i Cazin, te općina Velika Kladuša, uskladili su svoje odluke u smjeru kažnjavanja “internetskih agresivaca”.

Grad Cazin, znakovito, učinio je to još 2017. godine, kada je na 4. redovnoj sjednici Gradsko vijeće donijelo Odluku o javnom redu i miru po kojoj će se kažnjavati uvrede i prijetnje preko interneta. U odjeljku Prekršaju protiv javnog reda i mira, u članu 5. Prekršaji među 38 stavki različitih vrsta prekršaja po javnom redu i miru stavka 8 glasi:

“Upućivanje prijetnji, vrijeđanje, omalovažavanje ili drugi vid uznemiravanja građana pisanjem SMS poruka putem telefona, elektronske pošte, javnih portala ili društvenih mreža. Mjestom činjenja ovog prekršaja se smatra mjesto gdje boravi osoba prema kojoj je nastupila štetna posljedica.”

Gradsko vijeće (GV) Bihaća je u junu 2019. godine donijelo Odluku o dopuni Odluke o javnom redu i miru po kojoj se “upućivanje prijetnji, vrijeđanje, omalovažavanje ili drugi vid uznemiravanja građana pisanjem SMS poruka putem telefona, elektronske pošte, javnih portala ili društvenih mreža” smatra prekršajem. No, i prije stupanja na snagu ovakve odluke, 2017. i 2018. godine vlasnik i urednik portala Bišće.ba Vahidin Durić prekršajno je kažnjen od strane MUP-a USK jer je svojim tekstovima navodno uznemiravao neke krajiške političare.

Tako je 2017. zastupnik u Skupštini USK-a Farko Hodžić prijavio policiji Durića da zbog njegovog teksta nije mogao spavati pa je Hodžićevu nesanicu platio 300 konvertibilnih maraka (150 eura). Durić je i zbog navodnog uznemiravanja člana Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH Amira Avdića, a 2019. kada je odluka GV Bihać bila na snazi Durića je zbog uznemirenja njegovim tekstom na portalu prijavio tadašnji predsjedavajući Skupštine USK Agan Bunić. Portal Bišće.ba je u međuvremenu ugašen velikim dijelom i zbog pritiska politike, a Udruženje BH novinari su reagirali na kažnjavanje urednika i vlasnika ovog portala tvrdnjom da je riječ o uvođenju verbalnog delikta kao političkog sredstva za gušenje slobodnog iznošenja mišljenja o pitanjima od značaja za javnost.

Ovi primjeri iz Bihaća su dobri slučajevi anomalija u praksi provođenja ne samo bihaćke Odluke o javnom redu i miru, nego i budućih kantonalnih zakona kojima će se prekršajno kažnjavati građani zbog vrijeđanja i uznemiravanja preko društvenih mreža. Ovdje su političari “skontali” da bi mogli urazumiti novinare da ih ne kritikuju jednostavnim telefonskim pozivom policiji i izjavom da su “uznemireni tekstom i da ne mogu spavati”. Policija se u ovakvim slučajevima nije bavila suštinom, je li bilo riječi o kritici ili uvredi.

Entitet RS i Hrvatska

Kako smo naveli na početku teksta, u manjem entitetu (RS) prije šest godina je izmijenjen Zakon o javnom redu i miru po kome se od tada internet tretira ka javni prostor i pokreću prekršajni postupci protiv osoba koje ugrožavaju javni red i mir. BH novinari su pred donošenje ovog Zakona, podsjećamo, saopćili da “proširivanje definicije javnog mjesta iz stvarnog na virtualni svijet predstavlja najgrublji oblik pravnog nasilja nad slobodom izražavanja i zavođenje cenzure nad internetom, što je u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim slobodama”.

Dunja Mijatović, OSCE-ova predstavnica za slobodu medija tim povodom izjavila:

“Ako ovaj zakon bude usvojen, u skladu sa njegovim članom 7. i članom 8. postaće kažnjivo putem društvenih medija narušavati javni red i mir, isticanjem simbola, slika, crteža ili tekstova nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja i drugim nepristojnim ili drskim ponašanjem” i dodala kako “slobodu izražavanja na internetu treba ostaviti tijelima samoregulacije”, a da “samo u slučajevima podsticanja na nasilje treba razmotriti pravne sankcije kao odgovarajuću mjeru”.

No, i nadležna tijela Republike Hrvatske,članice EU, takođe pokreću prekršajne postupke za kršenje javnog reda i mira preko internetskih platformi i društvenih mreža, iako nisu internet proglasili javnim mjestom. Sudovi u ovoj zemlji zauzeli su generalni stav o “realnim” i “fiktivnim” javnim mjestima, drugim riječima, u sudskom postupku se dokazuje kada internet postaje fiktivno javno mjesto prema posljedici koja je nastupila.

‘Zvizdićev zakon’

Osim Čengićeve inicijative u Parlamentu FBiH, u parlamentarnoj proceduri je i prijedlog izmjena Kaznenog zakona (KZ) BiH kojim bi se proširilo kažnjavanje govora mržnje, pogotovo na internetu i društvenim mrežama. Prijedlog je uputio Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

KZ BiH zabranjuje se javno poticanje nasilja i mržnje prema skupini ili pojedincu na osnovi rase, boje kože, religije, podrijetla, nacionalne pripadnosti. U BiH nezvanično egzistira preko 600 web-portala, pominje se brojka od 615. No, niko ne kontrolira na njima govor mržnje i širenje netrpeljivosti na vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj i spolnoj osnovi.

Rezultati istraživanja Mapiranje medijskih portala u BiH pokazuju kako gotovo polovina portala koji objavljuju informativne medijske sadržaje nema navedene podatke o imenima urednika i novinara tog medija. Podaci Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi pokazuju kako je tijekom prošle godine u Bosni i Hercegovini zabilježeno 119 incidenata koji su motivirani predrasudama prema nekoj etničkoj i vjerskoj skupini, jeziku, rasi ili seksualnoj orijentaciji. Čengićeva inicijativa i “Zvizdićev zakon” trebali bi u perspektivi tretirati internetske platforme, odnosno kibernetičko nasilje uključuju i kontrolu društvenih mreža.

U realnom životu, ako vas neko uvrijedi na ulici pozvaćete policiju. U virtuelnom svijetu, ako odete na Facebook i neko vas tamo izvrijeđa i napiše ružne stvari o vama, ne može vam niko pomoći, jer, prosto, internet nije javno mjesto. Građanima i političarima potpuno je jasno da je, zahvaljujući društvenim mrežama i digitalnim platformama, pojačano izražavanje govora mržnje i uznemiravanja u online prostoru.

Pravna rješenja dvojice zastupnika (Čengića i Zvizdića) ne treba brkati sa, naprimjer, Zakonom o zaštiti od klevete kojim se utvrđuje građanska odgovornost za štetu nanesenu ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili prenošenjem neistinitih činjenica niti aktima naprimjer Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) ili Vijeća za štampu koji se odnose na novinare. BiH nema zakon o zabrani govora mržnje na internetu i van njega. Pokušaj Kantona Sarajevo u tom pravcu završen je zaključkom Skupštine da se ovaj problem delegira na federalni i državni nivo.

Možda je zanimljivo da na kraju pomenemo i situaciju u evropskim državama koje su takođe u aktivnostima usvajanja različitih akata u vezi uznemiravanja na internetu. Naprimjer, Danska, Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo propisuju krivično gonjenje zbog djela koja uključuju govor mržnje na internetu. Pritom se mora voditi računa o slobodi izražavanja koja je zagarantirana Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i drugim EU dokumentima, kao što su Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Okvirna odluka o borbi protiv rasizma i ksenofobije Vijeća Evropske unije, Preporuke (2016) 5 Vijeća Evrope itd.

BiH je u reguliranju internetskog nasilja “na pola puta”. Izmijenjeni zakoni o prekršajima protiv javnog reda i mira moraju biti usklađeni sa domaćim i međunarodnim standardima u ovoj oblasti. Istovremeno, ta pravna rješenja trebaju uspostaviti ravnotežu između efikasnih mjera protiv online uznemiravanja i prava pojedinca za slobodnim izražavanjem.

(Al Jazeera, foto: Pixabay)