Skip to main content

Četrdeset godina emodžija

Kultura 22. sep 2022.
2 min čitanja

U svijetu digitalnih komunikacija bez mimike i govora tijela, emotikoni i emoji su važni koliko i interpunkcija.

Koristimo ih prirodno da bismo naglasili svoj ton i emocije.

Nakon dvije godine socijalne distance zbog pandemije postali su gotovo neizbježni.

Ali oni koji su se prvi dosjetili ideje digitalne ironije vjerovatno nisu mogli ni zamisliti koliko će te ikonice uzeti maha.

Sve je počelo na jednom američkom univerzitetu prije 40 godina kada su osmišljeni emotikoni – standardni interpunkcijski znakovi koje se grupiralo kako bi značili izraze lica, u prvom redu osmijeh, piše dpa, prenosi Hina.

Moderni emojiji, opet, pokrivaju sve aspekte života, od grimasa do gestikulacije rukama, od raznih predmeta do vremena.

“Njima se naglašava kako treba razumjeti neku izjavu”, rekla je lingvistkinja Erika Linz sa Univerziteta u Bonnu koja istražuje jezik i komunikacije u digitalnim medijima.

Sarkastični štreberi

U komunikaciji licem u lice, govornikova mimika, geste i ton važni su za razumijevanje onoga što želi naglasiti, na primjer ironiju.

Kada je primijenio emotikon na svom univerzitetu Pittsburghu 1982, američki računarski stručnjak Scott E. Fahlman nadao se da će to spriječiti nesporazume u digitalnoj komunikaciji koja se tada odvijala putem školskog BBS sistema, odnosno elektroničke oglasne ploče.

Sistem su tada uglavnom koristili štreberi skloni sarkazmu, rekao je Fahlman za njemačke novine Frankfurter Rundschau ranije ove godine.

Ali mnogima je bilo teško razumjeti sarkazam i ozbiljno su uzvraćali pa su uslijedili pravi “ratovi riječima”, rekao je.

Ljudi su tada počeli raspravljati o tome da svoje šale takvim i označe, ali ni to ispočetka nije bilo shvaćeno ozbiljno.

Ali u septembru 1982. Fahlman je objavio sugestiju koja će imati dalekosežne implikacije koje teško da je mogao predvidjeti – kombinaciju dvotačke, znak za minus i zagradu.

Tako je nastao ‘smješko’ koji je trebao značiti da se korisnik šali ili govori dobronamjerno.

Kasnije je rekao da je to zamislio kao privremenu zabavu za druge korisnike, ali je brzo uzelo maha i počelo se širiti izvan univerziteta, potaknuto širenjem interneta.

Zlatno doba emojija

Emojiji se danas ne koriste samo za označavanje načina na koji neku izjavu treba shvatiti, nego i sve više zamjenjuju znakove interpunkcije, rekla je Linz.

Kada se ikonicu koristi umjesto tačke na kraju rečenice, na primjer, njeno značenje postaje „ekspresivno”, rekla je lingvistkinja.

Emojiji također pomažu da komuniciranje bude ekonomičnije. Tako je ‘uzdignuti palac’ brza poruka da se sagovornik slaže.

S druge strane, izostanak emojija u poruci također ima značenje i često se koristi da bi se izrazio ozbiljniji ton.

Mnogi ljudi razvili su osjećaj kada koristiti emojije, a kada ih je bolje izostaviti, rekla je Linz.

Ipak ona vjeruje da će se dugoročno ikonice sve više koristiti i u formalnoj komunikaciji.

“Trijumf emojija je nezaustavljiv”, rekla je.

Međutim, to nikada neće posve ukloniti rizik od nesporazuma, rekli su naučnici, jer čak i značenje emojija može ponekad biti dvosmisleno, a i ljudi su skloni koristiti ih u različitim kontekstima imajući na umu različita značenja.

Iz tog ugla gledanja, možda je upravo jednostavnost Fahlmanove originalne ideje pomogla da se tako razvije.

(AJB/Agencije)