Skip to main content

Zatražena promena medijskih zakona

Autonomija 15. дец 2008.
3 min čitanja

logondnv.jpgVojvođanska sekretarka za informacije Ana Tomanova Makanova izjavila je danas da medijske zakone što pre treba menjati jer je to pokazala medijska praksa.
Tomanova Makanova je na okruglom stolu o privatizaciji medija na jezicima nacionalnih manjina kazala da je privatizacija medija neophodna ali privatizacija koja neće dovesti do gašenja programa na jezicima manjina.
„Mediji treba da budu slobodni i nezavisni, jer nam je dosta TV Bastilja na republičkom, pokrajinskom i lokalnom nivou“, poručila je Tomanova Makanova.
Prema njenim rečima, stečena prava manjina na informisanje na maternjem jeziku moraju da budu sačuvana, što treba da podrazumeva i obezbeđivanje finansija za ostvarivanje tih prava, jer bez toga ta prava kao i da ne postoje.
Potpredsednica Skupštine Vojvodine Maja Sedlarević kazala je da Vojvodina ima obavezu da neguje specifičnosti nacionalnih zajednica koje u njoj žive, pa samim tim i pravo na informisanje na maternjem jeziku.
Predstavnica Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Jelka Jovanović optužila je vlasti u Srbiji da ne žele da se odreknu uticaja na medije i pored proklamovanog principa da mediji ne mogu da budu u državnom vlasništvu.
Prema njenim rečima, o toj nameri vlasti svedoči i Zakon o glavnom gradu koji je predvideo da Studio B ostane na gradskom budžetu jer vlasti ne žele da se odreknu uticaja na te medije.
Šefica medijskog odeljenja Misije OEBS-a u Srbiji Dragana Nikolić Solomon kazala je da privatizacija medija ne oslobađa državu od obaveze da finansira programe na jezicima nacionalnih manjina.
Tomislav Žigmanov iz Fonda za otvoreno društvo rekao je da država Srbija nema strategiju kada su nacionalne manjine u pitanju pa samim tim ni strategiju informisanja na jezicima nacionalnih manjina.
Žigmanov je kazao da se moraju harmonizovati zakoni koji se tiču medija, kao i da se mora obezbediti stabilno finansiranje programa na manjinskim jezicima.
Pomoćnik pokrajinskog sekretara za privredu Siniša Isakov ocenio je da se Radio-televizija Vojvodine „zaglavila“ u transformaciju u pokrajinski javni servis.
„Da je transformacija otišla dalje, možda bi stvari izgledale drugačije i kada su ostali manjinski mediji u pitanju“, kazao je Isakov.
Nezavisni medijski konsultant Goran Cetinić rekao je država dokazano najgori i najbeskrupulozniji vlasnik medija i optužio vlasti da ne žele da se odreknu vlasništva nad medijima iako to deklarativno zagovaraju.
Prema njegovim rečima, o tome svedoči i zaustavljanje procesa privatizacije medija pre nešto manje od godinu dana.
„Zaustavljanjem procesa privatizacije dobile su sve političke partije i manjinski nacionalni saveti, jer su na taj način zadržali mogućnost kontrole nad medijima“, ocenio je Cetinić.
On je još rekao da je obustavljanje privatizacije zaustavilo i razvoj medija koji imaju program na manjinskim jezicima, a koji su zbog toga uglavnom ostali na niskim profesionalnim standardima.
Direktor Radio Subotice Antal Biači kritikovao je rešenje po kojem je Skupština Vojvodine pre četiri godine prenela osnivačka prava nad pojedinim manjinskim glasilima na nacionalne savete manjina.
„Nacionalni saveti nisu pravi subjekti da bi bili osnivači medija. Oni su zapravo produžena ruka vlasti, jer se finansiraju iz budžeta pa samim tim i te medije finansiraju iz budžeta“, rekao je Biači.
Član Radne grupe za izmenu medijskih zakona pri Ministarstvu kulture Rade Veljanovski rekao je da ta grupa eksperata trenutno radi na zakonu o sprečavanju medijske koncentracije.
„Taj zakon će konačno omogućiti da se tačno zna ko je i u kojem procentu vlasnik kojeg medija“, najavio je Veljanovski i dodao da se na izmenama postojećih medijskih zakona još ne radi.
Okrugli sto organizovalo je Nezavisno društvo novinara Vojvodine uz podršku OEBS-a, Skupštine Vojvodine i pokrajinskog sekretarijata za informacije.

(Beta)