Skip to main content

U Srbiji se samo u jednom predmetu sudilo za silovanje tokom ratova devedesetih godina

Aktuelno 08. окт 2021.
2 min čitanja

Izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo Ivana Žanić izjavila je da je u Srbiji vrlo mali broj podignutih optužnica za silovanja u toku ratova devedesetih godina prošlog veka na eksjugoslovenskom prostoru.

„Znamo da ima više desetina hiljada slučajeva seksualnog zlostavljanja u toku rata, a do danas samo je u dvanaest slučajeva procesuirano silovanje, dok se samo u jednom predmetu optuženom i sudilo samo za silovanje“, istakla je Ivana Žanić u panel diskusiji „Problem seksualnog nasilja u ratu u Srbiji iz ugla institucija i javnosti“ koji je organizovala Inicijativa mladih za ljudska prava.

Divna Prusac ispred Nezavisnog društva novinara Vojvodine kazala je da je broj mladih novinara koji želi da se bavi ovim temama izuzetno ograničen.

„Postoji određeni broj mladih koji želi da stiče znanje o svim temama koje se tiču prošlosti, ali nemojmo zaboraviti da mladi koji žive u malim mestima u Srbiji i koji su u velikom broju slučajeva odrasli u patrijarhalnoj sredini, nemaju prilike da dođu do organizacija poput Inicijative mladih za ljudska prava, Fonda za humanitarno pravo i drugih“, navela je Prusac.

Ana Manojlović, autorka filma „Sećaš li se mene u ropstvu“, koji je prikazan pre panel diskusije, naglasila je da je u novinarskom radu sa žrtvama seksualnog nasilja neophodno čuvati integritet žrtve.

„U situacijama kada žrtva govori o svojim traumama najvažnije je sačuvati njeno dostojanstvo, čak i kada ona ne percipira da je to neophodno. Ovaj film nije gledala samo javnost u Srbiji, već i u Republici Srpskoj, što znači i prijatelji, porodica i komšije ovih žrtava, koji do tad možda nisu znali kroz šta su one prošle“, navela je Ana Manojlović i dodala da je i novinarima potrebna priprema i podrška u radu na ovakvim temama, ne samo organizacijska, već i psihološka.

Ivana Žanić ukazala je da žrtve seksualnog nasilja u toku rata ne mogu da ispune kriterijume za dobijanje statusa civilne žrtve, jer zakon propisuje da žrtva mora imati fizičko oštećenje veće od 50%, da trauma mora biti nanesena od strane neprijateljske vojske i slično, a da su najviše diskriminisane Romkinje, žrtve seksualnog nasilja u toku rata na Kosovu.

Panel diskusija „Problem seksualnog nasilja u ratu u Srbiji iz ugla institucija i javnosti“ održana je u Beogradu u sklopu tematske nedelje posvećene podizanju svesti o problemu seksualnog nasilja u toku rata.

(Autonomija, foto: twitter.com/brunildapali)