Skip to main content

Svenka Savić: Šta žene od 65+ (ne) mogu u Srbiji

Autonomija 01. okt 2020.
3 min čitanja

Na Dan stariji osoba uvek se podsećamo na disrkiminatorni položaj starijih osoba u patrijarhalnom društvu danas, što ne znači samo u Srbiji. Podaci pokazuju da je situacija u tom pogledau gotovo identična u različitim kulturama danas u svetu, samo su različiti stepeni diskriminacije u pojedinim društvima. Opštu situaciju je dobro procenila Simon de Bovoar (1989) davno u knjizi Starost (tom I-II): da su starije osobe isključene iz društva. Mnogobrojna istraživanja to potvrđuju danas kod nas, naročito u vanrednim situcijama, kakva je pandemija, u kojoj je položaj starijih još drastičniji. U kojoj meri je to izrazitije za žene?

U istraživačkom projektu “Šta žene od 65+ (ne)mogu u Srbiji danas?” koji je u toku u Udruženju “Ženske studije i istraživanja” preliminarni podaci pokazuju da je važno voditi računa da grupa građana i građanki koju određujemo kao staru nije homogena, naprotiv, indivualni pristup bi mnogo bolje odražavao stvarnost. Primenom metoda intersekcionalnosti, u kojem se ukrštaju različite komponente identiteta, pokazuje se da obrazovanje, rod i tip naselja (mesta) u kojima starije osobe provode život ima gotovo presudnu ulogu. Ali to nije sve! Emocije su presudne za dobar životni vek.

Zato smo istraživale visoko obrazovane žene u Novom Sadu (u 2020.), posebno grupu profesorki emeritus na Univerzitetu u Novom Sadu (ukupno 14) za desetogodišnji period koliko ovo visoko akademsko zvanje postoji kod nas u gradu (Savić, 2020). Podaci pokazuju da starost može biti dobro osmišljena na individualnom planu kada se žena uzda uz svoju profesiju.

Kreativno življenje i rad su prirodno saobrazni starosnoj dobi. Punoj fizičkoj efikasnosti u mladim godinama manjka sistema u proceni i upotrebi podataka, što se stiče iskustvom. Usporavanje fizičkih umpulsa u kasnijem starosnom periodu nadomešta se sigurnim kretanjem u materijalu i proverenom sposobnošću izbora strategije. Sve to omugaćava bolje pretpostavke u postupcima i preciznije određivanje ciljeva u mnoštvu mogućnosti. Na taj način znanje i iskustvena veština smanjuju lutanje u zamor u kreativnom radu u odmaklim godinama. Drugim rečima kreativni proces ne zavisi doslovno i direktno od starosne dobi, već mnogo više od individualnih kapaciteta. Zato primeri govore samo za sebe.
U slučaju uspešnog ostvarenje u profesiji, žene brišu razliku između profesije i hobija – doživljavaju samo jedno: profesiju s ljubavlju. Ovaj rezultat u starosti dokaz je onoga što su osnovni principi rodnih i ženskih studija kod nas i u svetu – postići visok procenat visokoobrazovnaih žena u društvu jeste siguran način da se izmene patrijarhalna shvatanja u mnogim smerovima, pa i u smeru poimanja stare žene.Ako pogledamo odrednicu baba i baka u rečnicima srpsko(hrvatskog) jezika nailazimo na jezičke oblike kojima se deca plaše (Poješće te baba Roga; Uhvatiće te baba Jaga), ako gledamo balete pravljene na osnovu bajki (na primer Uspavana lepotica tu je Zla vila – baba), ili aktuelne crtane filmove, vidimo baku u porodici Pepa prase (jedan jutjuber se čak identifikova kao Baka- prase (da spoji nespojivo naizgled ‘dobru’ baku koju negira pojam prase – nered).

Na tu patrijarhalnu koncepciju stare žene, obrazovane starije od 65+ imaju odgovor za saradnički uzrasni život.

Svaka od mojih prijateljica koja u našim, starim godinama nešto radi – sačuvala je duh, raspoloženje, zdravlje – mentalno i fizičko, a uz to i prijatelje/prijateljice.

Žene koje su se uspešno ostvarile u svojim profesijama šire životni optimizam, naročito važan za generacijski kontiuitet.

Sada dosta vremena provodim sa unucima. Njih interesuje njihova budućnost (Bako, kad budem velik onda ću…), preko potvrde nas starijih da će budućnosti uistinu i biti (Bićeš, da bićeš to…).

Šta je to starost? Starenje je proces a starost prirodno stanje.

Je li to doba kad ljudi sumiraju svoje greške i pokušavaju da ih izbrišu iz svesti u besanim noćima, ili vreme beslovesnih osmeha upućenih praznini ispred očiju? Dokle god može da bira kome će se smešiti i koga će da pomiluje s ljubavlju, čovek nije star na način koji ga poništava.

(Autonomija)