Skip to main content

Sremska Mitrovica: Predstavljen Manifest žena Srbije za novi društveni ugovor

Vojvodina 25. maj 2026.
2 min čitanja

"Mora počivati na rodnoj, socijalnoj i ekonomskoj pravdi, uz ravnomerniju raspodelu moći, resursa i odgovornosti"

Ženska platforma za razvoj Srbije predstavila je danas na tribini u Sremskoj Mitrovici Manifest žena Srbije za novi društveni ugovor u kojem se ocenjuje da se Srbija nalazi u dubokoj društvenoj, političkoj i ekonomskoj krizi i zahteva korenita transformacija države i društva zasnovane na pravdi, solidarnosti i ravnopravnosti.

U manifestu se navodi da je sadašnji sistem posledica dugotrajnog „uzurpiranja države od vladajuće političke elite“, zbog čega veliki deo građana ostaje bez zaštite, političkog glasa i pristupa osnovnim pravima.

Autorke manifesta ocenile su da krizu prati urušavanje institucija, veličanje nacionalizma i ratnih zločinaca, korupcija, nepotizam i kršenje prava radnika.

Ženska platforma navela je da novi društveni ugovor mora počivati na rodnoj, socijalnoj i ekonomskoj pravdi, uz ravnomerniju raspodelu moći, resursa i odgovornosti.

U dokumentu se traži društvo u kojem će „život, a ne profit“ biti u središtu politike i ekonomije, uz insistiranje da briga o ljudima, zajednicama i prirodi postane politički i ekonomski prioritet.

Manifest zagovara solidarnost među različitim društvenim grupama, posebno među ženama pogođenim siromaštvom, nasiljem i marginalizacijom, kao i veću participaciju građana i žena u procesima odlučivanja.

Platforma se zalaže i za uvažavanje različitosti, uz ocenu da javne politike moraju prepoznati višestruke oblike diskriminacije po osnovu pola, klase, etničke pripadnosti, invaliditeta, seksualne orijentacije i starosti.

U manifestu se traži i „ekofeministička transformacija društva“, koja povezuje rodnu ravnopravnost, klimatsku pravdu i održivi razvoj, uz ocenu da eksploatacija žena i prirode imaju iste korene u „patrijarhalno-kapitalističkoj logici“.

Autorke manifesta zahtevaju apsolutnu slobodu od fizičkog, ekonomskog, digitalnog i političkog nasilja, kao i autonomiju nad telom, radom, vremenom i identitetom.

U dokumentu se ističe i da su obrazovanje, kultura i nauka „alati emancipacije“, te da znanje mora biti javno dobro dostupno svima.

“Naš cilj je demokratija koja neguje, ne dominira. Ekonomija koja osnažuje, umesto sadašnje koja iscrpljuje. I politika koja služi, a ne vlada”, navodi se u dokumentu.

(Autonomija/Beta)