Skip to main content

Spona između „Nisi sama“ i „MeToo“ pokreta

Marginalci 23. феб 2022.
2 min čitanja

Slučaj glumice Milene Radulović proizveo je veliki broj prijava nasilja nad ženama u Srbiji. Nakon javnog istupanja glumice, koja je istakla da je silovana sa 17 godina od strane profesora glume Miroslava Mike Aleksića, veliki broj žena je progovorio o nasilju, a ubrzo se pojavila i inicijativa “Nisi sama” koja ima za cilj da pomogne žrtvama i koja je nesumnjivo podsetila na pokret “MeToo” u Americi, zahvaljujući kojem su pali svetski poznati moćnici-zlostavljači.

Inicijativu „Nisi sama“ pokrenula je Akademija za razvoj demokratije (ADD), a podržali su je građani u regionu, među kojima su i poznate javne ličnosti.

Iz ADD su tada saopštili da je cilj da se u svim zemljama u regionu definicija silovanja izmeni, odnosno da se žrtve prilikom prijavljivanja ne susreću sa različitim pravnim i zakonskim barijerama, a koje ih često odvrate u toj nameri.

Takođe, istakli su i da je jako bitno da država, odnosno institucije, veruju žrtvama.

Inače, veliki broj javnih ličnosti pružio je podršku inicijativi i osudilo nasilje nad ženama. Ubrzo se na društvenim mrežama raširio i hešteg #Nisisama. Nasilje nad ženama je tada dobilo novi oblik borbe.

Žene koje su pretrpele bilo kakav oblik nasilja počele su da otvoreno govore o tome, ali i o problemima koje su imale sa institucijama prilikom prijavljivanja, zbog čeg su neretko odustajale od pomoći.

Slučaj repera Numera

Takav je slučaj repera Uroša Radivojevića, zvanog Numero, koga je bivša devojka krajem prošle godine prijavila za višemesečno zlostavljanje. Ipak, prema tvrdnjama porodice zlostavljane devojke, policija po prijavi žrtve ništa nije učinila, sve dok ceo slučaj nije isplivao u javnosti.

Naime, javnost je o zlostavljanju izvestila politička aktivistkinja Nina Stojaković, koja je istakla da je njena sestra zlostavljana duže vreme, ali da su joj u policijskoj stanici nakon prijave rekli da ne mogu ništa da učine jer nema lekarske izveštaje kojima bi potkrepila svoje tvrdnje.

Ubrzo nakon što je slučaj isplivao u javnost, nadležno tužilaštvo je odredilo pritvor poznatom reperu, a potom i podnelo sudu optužni predlog protiv Radivojevića. Tereti se da je duže vreme, tačnije tokom 2020. i 2021. godine vršio psihičko i fizičko nasilje nad žrtvom, a tužilaštvo je zatražilo da se kazni od godinu I po dana zatvora.

Kako je nastao „Me too“

Zahvaljujući inicijativi “Nisi sama”, nasilje nad ženama je počelo da se prijavljuje više nego ranije. Takođe, “Nisi sama” nesumnjivo je podsetio na poznat pokret u Americi, “MeToo”, koji je sa istom tematikom.

Naime, nasilje nad ženama u svetu dostiglo je nove razmere nakon što se 2017. godine pojavila informacija da je veliki broj žena seksualno zlostavljan I uznemiravan od strane moćnika u filmskoj industriji u Holivudu. Među moćnicima je bio i Harvi Vajnstin, koji je prošle godine zbog silovanja i seksualnog napada osuđen na 23 godine zatvora.

Kako su svetski mediji tada pisali, više od 80 žena je podnelo krivične prijave protiv pomenutog moćnika iz filmskog sveta. Reč je o različitim oblicima nasilja nad ženama, među kojima su i silovanja.

Inače, zahvaljujući “MeToo” pokretu, veliki broj seksualnih zlostavljača stavljen je iza rešetaka. Takođe, ovaj pokret osnažio je žene da javno progovore o različitim oblicima seksualnog nasilja. Takođe, pokazao je i da odgovor na nasilje nad ženama ne sme biti ćutanje, već da žrtve moraju da prijave nasilnike.

Isto tako, pad filmskog producenta Vajnstina je pokazao da nijedan moćnik ne sme da bude zaštićen.

(Beta/N1, Foto: ADD)