Skip to main content

Skup: Srpsko-hrvatski odnosi na najnižem nivou u 21. veku

Jugoslavija 25. авг 2017.
3 min čitanja

Srpsko-hrvatski odnosi su na najnižem nivou u 21. veku, pre svega zbog političara koji manipulišu nedavnom ratnom prošlošću, kako bi raspirivali međunacionalnu mržnju, a sve s ciljem opstanka na vlasti, ocenjeno je  na desetom Međunarodnom naučnom skupu „Hrvatsko-srpski odnosi, identitet i ekonomija“ u Golubiću kod Obrovca u Hrvatskoj.

Predsednik Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada, istoričar Darko Gavrilović ocenio je da su srpsko-hrvatski odnosi pali na najniže grane od početka 21. veka, jer obe države žive u prošlosti zbog političara koji ih vode.

“Naše države i dalje žive u prošlosti. Vode ih političari koji nisu sposobni razviti ekonomiju i omogućiti ljudima da žive bolje. Pošto nisu sposobni da grade, onda pristupaju razaranju, koristeći ratnu prošlost kao oružje i unoseći nemire nacionalizma i buku tuđih šovinističkih strasti među obične građane”, rekao je Gavrilović.

Davor Pauković iz Udruge za povijest suradnju i pomirenje iz Golubića rekao je da su političke elite unazadile Hrvatsku i Srbiju i dodao da nije optimista kada su u pitanju nove generacije.

“Hrvatsko-srpski odnosi služe isključivo za održavanje neprijateljstva u regionu. Ono što možemo mi istoričari uraditi je komemorisanje prošlosti na što objektivniji način, a a ne da nam komemorisanje služi samo na gledanje parcijalne istorije, koja služi za širenje mržnje”, kazao je Pauković.

Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov rekao je da je pitanje Hrvata u Vojvodini “zatomljeno, a odsustvo interesa konstantno”.

“Dominira narativ da je pitanje nacionalnih manjina rešeno. Sve suprotno tome smatra se aktom neprijateljskog delovanja pa su tako Hrvati u Vojvodini viđeni kao neprijatelji države, što nije tačno, jer hrvatsko stanovništvo u Vojvodini je lojalno svojoj državi. U skladu s tim, oni očekuju od države da im na adekvatan način odgovori”, kazao je Žigmanov.

Prema njegovim rečima, to između ostalog znači da bi država Srbija trebalo da ima adekvatan politički i humani odgovor na nasilje koje je sprovođeno nad vojvođanskim Hrvatima za vreme ratova devedesetih godina. “U suprotnom, predstoji nam budućnost u kojoj neće biti mesta za optimizam”, ocenio je Žigmanov.

Predsednik poslaničke grupe Samostalne demokratske srpske stranke u Saboru Hrvatske Boris Milošević rekao je da očekivanja da će ulazak Hrvatske u EU doneti poboljšavanje pravnog standarda manjina nisu ispunjena.

“Naprotiv, došlo je do zastoja. Jačaju desni elementi koji raspiruju narative koji stvaraju antisrpsko raspoloženje i time mržnja uperena protiv Srba sve više jača. Ovog leta u tom cilju iznose se lažne optužbe na račun Srba da pale šume, a za te optužbe nema nikakvih dokaza. Zbog toga je bitna politička zastupljenost Srba u Saboru, jer je ona garant zastupljenosti i sigurnosti Srba u Hrvatskoj. Tako se čuje i čuva srpski glas u našoj domovini”, poručio je Boris Milošević.

Saša Milošević iz Srpskog nacionalnog veća rekao je da su političari i mediji godinama radili uporno i marljivo na raspirivanju mržnje, ali je dodao da mržnja nije ostala samo na nivou visoke politike, već je podržavaju predstavnici crkava, sporta, raznih udruženja.

“Zlo raspiruju i mitovi, ovde u Hrvatskoj ‘domovinskog rata’, a u Srbiji ‘večite srpske žrtve’. Takvi mitovi im pomažu da nam zamagljuju vid i da se drže na vlasti lažima koje je lakše izgovoriti nego se držati istine. U tome im pomaže i činjenica da ove dve zemlje nemaju istinsku levicu”, ocenio je Saša Milošević.

On se založio za formiranje “ozbiljne institucije” koja će se baviti pomirenjem između Hrvatske i Srbije, a ne da to bude ostavljeno paralelnim institucijama. “Francuska i Nemačka bi nam mogle poslužiti kao pozitivni primer pomirenja”, rekao je Saša Milošević i dodao da bi za trenutne srpsko-hrvatske odnose cinik rekao: “Sigurno će biti bolje, jer gore ne može”.

Predsednik Pokreta za preokret iz Srbije Janko Veselinović rekao je da narodu Dalmatinske zagore nisu potrebni ni mržnja ni nacionalna ostrašćenost, već miran suživot.

“Žalosna činjenica je da političari i dalje promovišu Oluju, Hrvati je slaveći a Srbi je žaleći. A niko ne spominje Erdutski sporazum koji je omogućio da ne dođe do rata u Baranji, da se Srbi mirno integriraju u Hrvatsku, da im domovi ne budu porušeni, oni proterani, a da istovremeno Hrvati ne stradaju”, naveo je Veselinović.

On je ocenio da su, za razliku od političara, odnosi među običnim ljudima daleko bolji, jer građani postaju sve manje osetljivi na mržnju koju raspiruju političke vođe.

Gradonačelnik Osijeka Ivica Vrkić rekao je da je Hrvatskoj potrebna stabilnost da bi se bavila rešavanjem pravih problema a ne podsticanjem mržnje.

“Kao supotpisnik Erdutskog sporazuma dao sam doprinos na nacionalnom nivou a iz perspektive gradonačelnika Osijeka ću reći da sam uvodio nazive ulica sa srpskim imenima, poput Milutina Milankovića, i obnavljao sam srpske bogomolje kao i katoličke. Radio sam uporno na stvaranju takve političke klime koja dopušta svakom građaninu moga grada miran i napredan život. To je rad za moju domovinu, a ne za stranke, ne za političare koji više protestuju nego što programski deluju”, kazao je Vrkić.

Na jubilarnom desetom Međunarodnom naučnom skupu „Hrvatsko-srpski odnosi, identitet i ekonomija“ učestvovali su naučnici i političari iz Srbije i Hrvatske.

(Autonomija)