Skip to main content

Sedamnaesta godišnjica genocida u Srebrenici

Jugoslavija 11. јул 2012.
3 min čitanja

U Memorijalnom centru Potočari, kraj Srebrenice, ukopano je još 520 žrtava srebreničkog genocida.

Komemoracija je počela intoniranjem himne BiH i recitalom „Poema o Srebrenici“ Abdulaha Sidrana, nakon čega se obratio predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja godišnjice genocida Ćamil Duraković, a potom su položeni vijenci za žrtve genocida.

Želim se obratiti onima koji će me najbolje razumjeti – Srebreničanima i Podrinjcima i svima koji su došli ovdje u naše sveto mjesto„, rekao je u govoru predsjednik organizacionog odbora skupa Ćamil Duraković istakavši da je sramotno to što su pojedinci izviždali političare, te njega pogodili flašom.

Porodice žrtava su uz zvižduke dočekale visoke zvaničnike – ambasadore evropskih zemalja te bh. političare. To je bila do sada prva otvorena demonstracija porodica žrtava koje su ove godine tražile da političari ne drže govore u Memorijalnom centru u Potočarima.

Danas u tabutima leži cijeli svijet, danas žrtvama vraćamo identitet, ime i prezime. Oni danas postaju ponovo ljudi, a prestaju biti neidentificirani ostaci. Ne ukopavamo posmrtne ostatke već naše očeve, braću i sestre. Mi danas branimo svijet koji leži pred nama. Naše prisustvo ovdje govori o nama, našim uvjerenjima i o tome ko smo. Danas smo ovdje jer vjerujemo u pravdu, uzdamo se u istinu i čekamo slobodu. Srebrenica je naša posljednja tvrđava, mjesto s kojeg nećemo otići. Nemojte ih nikad ostaviti, ni njih ni njihovu djecu. Mi građani BiH na ovom svetom mjestu branimo vlastiti život i pravo da živimo na ovom mjestu. Zbog ovih mezara i istine ne dajmo da diraju u smiraj duša„, kazao je Duraković.

Moramo pokazati da njihova žrtva nije bila uzaludna„, istakao je Duraković.

Nakon obraćanja Durakovića visoke zvanice su položile cvijeće i vijence na spomen – obilježju u Memorijalnom centru u Potočarima, poslije čega se skupu obratio vrhovni rabin jevrejske zajednice u SAD Artur Šnajer.

On je na komemorativnom skupu istakao da je „zločin počinjen u ime vjere, najveći zločin“.

Brutalnost onoga što se ovde dogodilo ne može se nikada zaboraviti. Razmjere ovog zločina se moraju pamtiti, a ne poricati jer se istorijske činjenice ne mogu mijenjati„, rekao je Šnajer i istakao da saosjeća sa građanima Podrinja jer je i sam u holokaustu izgubio sve članove porodice.

Ipak, nisam se okrenuo ni protiv boga ni protiv ljudi. Cio život sam posvetio izgradnji mostova među ljudima, u traganju za mirom i pravdom, a sve u spomen na moju porodicu i milione koji su ubijeni„, kazao je rabin.

Jedini greh žrtava jeste što su postojale, što su rođene, što su sanjale i voljele kao ljudska bića„, rekao je on i dodao:

Bio je to zločin protiv Evrope, protiv boga, čovječnosti, a mi moramo na ovaj sveti dan da kažemo: Nikada više! – i da to zaista i mislimo„, poručio je Šnajer.

Vjerski obred za 520 ubijenih Srebreničana predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić.

Među 520 identificiranih žrtava koje su ukopane 11. jula 2012. najmlađi su dječaci Nijaz Hasanović, Suad Klempić, Emir Mandžić, Adem Mekanić, Ahmed Pašić i Hajro Smajlović, koji su imali samo 15 godina kada su ubijeni.

Pronađeni su u masovnim grobnicama Kamenica, Križevići, Liplje na području Zvornika, masovnoj grobnici Ravnice u Bratuncu i masovnoj grobnici Zeleni Jadar na području Srebrenice.

Identifikovane su i tri žene, a najstarija među njima je Šaha Izmirlić koja je imala 94 godine, a ekshumirana je u Potočarima.

Najmlađa među žrtvama ženskog pola je djevojka Alija Hodžić, koja je kada je ubijena imala 24 godine. Njeni posmrtni ostaci pronađeni su na području Vlasenice, a njen brat Alija Hodžić, koji je imao 19 godina, ukopan je u Potočarima prije dvije godine.

Među onima su 11. jula ove godine ukopani u Potočarima su i tri brata Dževad, Ševal i Zijad Hasić, rođeni 1970., 1972., i 1974. godine.

Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnim grobnicama Kamenica i Zeleni Jadar, a njihov otac Mehmed Hasić, koji je pronađen u masovnoj grobnici Glogova na području Bratunca, ukopan je 2003. godine u Potočarima. Među ukopanim žrtvama je i 48 dječaka starosti između 15 i 18 godina.

U Memorijalnom centru Potočari do sada je ukopano 5.137 žrtava.

Porodice ubijenih zahtijevale su da ove godine ne bude političkih, niti diplomatskih govora, ali ni zabrane dolaska domaćim i međunarodnim zvaničnicima, kako je to ranije najavljivano, zbog problema oko izmjena izbornog zakona pred lokalne izbore koji će biti održani na jesen.

Za genocid u Srebrenici 1995. godine optuženi su vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Karadžić je uhapšen 21. jula 2008. godine i izručen Haškom tribunalu, gdje mu je 27. oktobra 2009. godine počelo suđenje. U maju prošle godine, nakon 16 godina skrivanja, uhapšen je i Haškom tribunalu izručen i Ratko Mladić.

(Marija Arnautović, Slobodna Evropa)