Skip to main content

Samaras: U Grčkoj je ugrožena demokracija

Jugoslavija 05. окт 2012.
2 min čitanja

‘Grčka demokracija stoji pred svojim dosad najvećim izazovima.’, izjavio je grčki premijer Antonis Samaras u intervjuu za Handelsblatt, dodajući kako se zapravo nalaze u sličnom stanju kao Njemačka tijekom Weimarske republike, čija je propast dovela Hitlera na vlast. ‘Zajedništvo grčkog naroda je ugroženo kroz veliku i rastuću nezaposlenost, koja je ekstremna kao u Weimarskoj republici. Društvo kao cjelina je ugroženo kroz rastuću popularnost ekstremne ljevice, ali i nečega što se kod nas prije nikad nije pojavilo, a to je sve veću moć desnoekstremističke, zapravo neonacističke stranke.’, rekao je Samaras, referirajući se na Zlatnu zoru, koja je po anketama trenutno ‘treća stranka u državi’!

Grčki premijer je upozorio da neuspjeh njegove vlade znači ‘put u kaos’, te da je ovo ‘posljednja šansa za Grčku’. Samaras ističe da je Grčka ‘u pet godina izgubila trećinu svojeg životnog standarda’, te da rezovima uskoro mora doći kraj, jer ‘mora postojati svjetlo na kraju tunela’. Više od pola mladih je nezaposleno, ‘sve više ljudi se hrani u javnim kuhinjama, dosadašnji rezovi su išli do kosti, došli smo do krajnje granice’ – nabraja Samaras u Handelsblattu.

Grčki premijer naročito zamjera izjave njemačkog vicekancelara Phillipa Roeslera, koji je rekao da ne bi bilo strašno ako Grčka napusti eurozonu. ‘On očito nije naš saveznik.’, konstatira Antonis Samaras, koji pak ističe pozitivan primjer Hans-Dietricha Genschera kao odgovornog europskog političara. Njemačkoj kancelarki grčki premijer poručuje da bi trebala konačno posjetiti Grčku, u kojoj je ‘u svakom trenutku dobrodošla’.

I dok je Samaras izjavio da Grčka cijeni pomoć Njemačke, ekonomski stručnjaci iz Instituta za međunarodne financije tvrde da je od Merkel nametnuta politika ekstremne štednje i bolnih rezova bila pogrešan način nošenja s krizom u eurozoni. Ovaj institut je prošle godine pomogao Grčkoj i njenim kreditorima da dođu do dogovora kojim bi se grčki dug smanjio za pola, javlja Guardian, te okuplja najmoćnije ljude iz svijeta bankarstva i financija. Predjednik Instituta za međunarodne financije Charles Dallara je izjavio da je tvrdoglavi naglasak na štednju situaciju samo pogoršao. ‘Najveće svjetske ekonomije moraju koordinirati svoje politike ili ćemo se nači u vječnoj situaciji niskog gospodarskog rasta i nestabilnosti. Ako želimo stvoriti bazu za globalnu ekonomsku ekspanziju, potrebno je više akcije od strane politike na tom području.’, kaže Dallara.

Nesigurnost oko financijske stabilnosti pojedinih europskih država samo produžuje krizu, kao i kontradiktorna politika po kojoj se s jedne strane provodi ekstremna štednja, a s druge centralne banke zatrpavaju tržište s tzv. jeftinim novcem. Institut smatra i da se kamate koje Bruxelles traži od Grčke trebaju smanjiti za 50 posto.

No, zbog mjera štednje se urušava i politički konsenzus u Portugalu, u Španjolskoj je narod već na ulicama, a Katalonija zbog krize želi nezavisnost, dok se očekuje i da će Cipar uskoro od EU zatražiti pomoć od 11 milijardi eura kako ne bi bankrotirao!

(Gordan Duhaček, Tportal)