Skip to main content

Predstavljeni projekti u Vojvodini koje finansira EU

Autonomija 07. нов 2008.
2 min čitanja

vladimir-pandurov.jpgU Skupštini AP Vojvodine  konferenciju za novinare održao je Vladimir Pandurov, zamenik pokrajinskog sekretara za regionalnu i međunarodnu saradnju. „Evropa u Vojvodini“ naslovljen je ciklus predstavljanja najuspešnijih projekata koje je finansirala EU u Vojvodini. Ovog puta prezentovan je projekat JP Ludaš Palića „Jačanje funkcije zaštićenih područja – budući prekogranični zaštićeni predeo Kireš,“ koji je realizovan u okviru Programa susedske saradnje Mađarske i Srbije.
Detaljne informacije i osnovne elemente programa iznela je Vesna Videv, rukovodilac Sektora zaštite prirodnih dobara JP „Ludaš Palić“ Podsetila je da je Ministarskim protokolom iz 1995. godine planirano  da se već zaštićena dobra uz granicu sa Mađarskom (Subotička peščara, Palićko i Ludaško jezero i Selevenjske pustare) proglase za prekogranično dobro zajedno sa mađarskim zaštićenim područjem „Rečice Kireš.“ Vesna Vedev je  istakla da je cilj ovog višegodišnjeg projekta, za period 2006-2008. godina,  bio jačanje funkcije zaštite u zaštićenim područjima opremanjem njihovih staraoca, uređivanje posetilačke infrasrtrukture, edukacija i prezentacija prirodnih vrednosti regiona u sklopu markentiške aktivnosti, te razvijanje eko i etno turizma.
Izgradnja, opremanje i prateće aktivnosti realizovane su sredstvima Programa susedske saradnje Mađarske i Srbije, objasnila je Videv i navela da je vrednost projekta iznosila 220 hiljda evra, a  JP je obezbedilo 10 posto te vrednosti, kako bi apliciralo na konkurs. Tim sredstvima izgrađen je Vizitorski centar i istraživačke stanice, nabavljena oprema (terensko vozilo, čamac, alati, uniforme, optička oprema, IT oprema). Uređene su staze sa tablama i opremom na 10 km u dva rezervata, izrađen web sajt i nekoliko tipova prospekata i izložbi o prirodnim dobrima. Vesna Videv je govorila i o drugoj fazi projekta, koja bi obuhvatila izgradnju i opremanje smeštajnog objekta za školu u prirodi, razvijanje zajedničkih edukativnih sadržaja vezanih za zaštitu prirode sa prekograničnim partnerom, kao i razvijanje ekoturističkog programa.
Vladimir Pandurov je govorio o izmenjenim uslovima apliciranja koji su uvedeni u IPA fondovima za Srbiju. Radi se o davanju istog tretmana Srbiji za apliciranje sa zemljama članicama EU, što znači da će aplikanti morati da isfinansiraju unapred ceo projekat. Prema njegovim rečima to će znatno otežati, ili čak i onemogućiti  NVO i udruženja građana da učestvuju na konkursu.
Pandurov je izdvojio tri vste problema gde država treba da pomogne. Jedan je izrada projektne dokumentacije, zatim kofinansiranje projekata, odnosno problem kreditiranja.
Radi o značajnom iznosu sredstava u IPA fondovima za programe susedske saradnje koje treba iskoristiti,  negde oko 40 miliona evra,  smatra Pandurov. Takođe je podsetio i na stimulativnost sredstva u pojedinačnim programima koja sa  Rumunijom iznose 11 milona evra,  sa Mađarskom 16 miliona evra, a u planu su programi sa Hrvatskom i BIH.