Skip to main content

Popis stanovništva: Borba za nacionalni, ali i nadnacionalni identitet

Vojvodina 08. сеп 2022.
8 min čitanja

Predstavnici manjinskih nacionalnih zajednica u Srbiji ozbiljno su shvatili predstojeći popis stanovništva, koji će u Srbiji biti sproveden u periodu od 1. do 31. oktobra, tvrde iz manjinskih nacionalnih saveta. Kako kažu, ne samo da ovoga puta neće biti bojkota, već su mnogi od njih već uveliko u kampanjama kojima alarmiraju sunarodnike i objašnjavaju im važnost učešća u ovom procesu, a za VOICE listom ističu kako nakon objavljivanja rezultata očekuju pozitivne pomake.

Kako su objavili iz Republičkog zavoda za statistiku, trenutno je u toku obuka preko 17.000 kandidata za popisivače.

– U svim opštinama i gradovima obuka se organizuje u periodu od 29. avgusta do 16. septembra. U prvom petodnevnom terminu – od 29. avgusta do 2. septembra – obučava se blizu 7.000 kandidata za popisivače na oko 160 punktova za obuku – navode u RZS.

Iako je, prema popisu 2011. godine u Srbiji zabeležen broj od 7.186.862 stanovnika, od čega 83 odsto Srba, RZS procenjuje da je 1. januara 2022. broj stanovnika Srbije iznosio 6.797.105. Uprkos očitom padu broja stanovnika, sagovornici VOICE-a uvereni su da će njihove zajednice zabeležiti povećanje broja svojih pripadnika, jer na prethodnom popisu, kažu, iz različitih razloga nije utvrđen njihov tačan broj.

‘SLIKA SRBIJE BIĆE POTPUNO DRUGAČIJA’

Kada su u pitanju Bošnjaci, kojih prema popisu iz 2011. u Srbiji ima 145.278, zajedničku kampanju pokrenuli su još tokom avgusta Islamska zajednica u Srbiji, Matica bošnjačka i Zajednica sandžačke dijaspore, s ciljem da i brojne rođake i prijatelje koji su bili ovde tokom letnjih odmora, obaveste o važnosti popisa.

Predsednik Matice bošnjačke Jahja Fehratović ocenio je za VOICE da će slika Srbije biti potpuno drugačija ukoliko popis prikaže pravi broj svih pripadnika svih nacionalnih zajednica i naroda. Napomenuo je i da je Balkan izuzetno otvoren prema migracijama, zbog čega veliki broj državljana Srbije, posbno Bošnjaka, živi i radi van svoje zemlje.

– Oni su ili na privremenom radu u nekoj od država u zapadnoj Evropi ili su u pokušajima da ostvare neka svoja trajnija rešenja u tim državama, ali su i dalje građani Republike Srbije. Mi smo zato pokrenuli ozbiljnu kampanju sa Zajednicom sandžačke dijaspore, to je organizacija koja deluje u bošnjačkoj dijaspori u zapadnoj Evropi i okuplja njihov najveći broj, da se formira svest i da im se nizom različitih akcija prikaže važnost značaja popisa stanovništva – kazao je Fehratović.

Istakao je da posebno ohrabruje najava da će i oni koji ne budu bili u zemlji u trenutku kada popisivači dođu, moći da se popišu elektronskim putem preko posebnog portala.

Jahja Fehratović (Foto: Twitter)

– Verujemo da su stvari sada prilično drugačije i da će umnogome doprineti da se promeni percepcija većinskog stanovništva, ali i da se organi izvršne vlasti, sa republičkog, preko pokrajinskog do lokalnih instanci drugačije odnose prema pripadnicima bošnjačkog naroda, prema svim pripadnicima svih manjinskih naroda, isto tako i prema konfesionalnoj pripadnosti, u skladu sa onim kolika je njihova brojnost u ovom preseku u državi Srbiji – rekao je naš sagovornik.

Fehratović je dodao da je važno i da se Bošnjaci, ali i sve druge manjine koje su islamske veroispovesti, slobodno izjasne na popisu kako bi se i s te strane utvrdilo pravo stanje.

To će značiti drugačiju percepciju i islama i muslimana u Republici Srbiji. Verujemo da je blizu 500.000, a možda i više pripadnika islama u Srbiji – ocenio je on.

ALBANCI NE BOJKOTUJU

Albanci su, za razliku od 2011. odlučili da učestvuju na ovom popisu, a tome je prethodio dijalog albanskih političkih partija. Predsednik Nacionalnog saveta albanske nacionalne manjine Ragmi Mustafa, za VOICE je istakao da je ta institucija ovo pitanje pokrenula još 2020. godine, tražeći od RZS da ukloni prepreke zbog kojih je albanska zajednica bojkotovala prethodni popis – formulari su bili samo na srpskom jeziku i nije bilo popisivača i kontrolora iz albanske zajednice.

– Važno je da popišu svakog Albanca u Republici Srbiji, a posebno u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, gde su većina. Treba da se popišu i oni koji jesu tu i oni koji rade u okolnim zemljama, na Kosovu i u Makedoniji, a ovim popisom je omogućemo da se popišu i ljudi koji su u dijaspori – rekao je Mustafa.

Dodao je da su trenutno angažovani na montoringu izbora popisivača i instruktora.

– Pripremamo medijsku kampanju, a isto tako smo pokrenuli i diskusiju u našoj zajednici za bolje informisanje. Ovom prilikom pozivam Albance u Vojvodini i svuda u Srbiji da se upišu i na taj način pokažemo realan broj pripadnika albanske nacionalne manjine – rekao je Mustafa.

Podsetio je da se na prošlom popisu svega 5.809 građana izjasnilo kao Albanci, dok je više od 10.000 kao svoj maternji jezik navelo albanski što bi, navodi Mustafa, trebalo da znači da je i tu reč o pripadnicima albanske nacionalne manjine.

DEKONSTRUKCIJA NEGATIVNOG NARATIVA O HRVATIMA

Tomislav Žigmanov iz Demokratske zajednice Hrvata u Vojvodini rekao je za VOICE da kampanja za učešće Hrvata na popisu „Znam tko sam!“ uključuje ključne institucije hrvatske zajednice, brojne organizacije i pojedince, a da joj je glavni cilj da građani hrvatske nacionalnosti u Srbiji bez straha iskažu da su po nacionalnosti Hrvati, da im je jezik hrvatski a vera (ukoliko su vernici) rimokatolička.

Žigmanov je istakao da hrvatska zajednica ima status najomraženije u Republici Srbiji, da se prečesto njeni pripadnici prikazuju u ekstremno negativnom svetlu i predstavljaju kao nekakva pretnja, a jedan od ciljeva kampanje za popis jeste i dekonstrukcija tog narativa. Dodaje da je njihovu kampanju podržao i predsednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac.

Tomislav Žigmanov (Foto: Twitter)

– Najpre, a to već sada pokazujemo, da smo tako unutar sebe posložena zajednica koja može na izvrstan način realizovati i najsloženije društvene projekte kakva je idejno suvisla, programski kvalitetna i raznovrsna javno-mnjenska kampanja, to jest da Hrvati u Srbiji nisu neka rezidua folklorne zajednice. Drugo, stalo nam je da putem medija i diskursa prisutnog u javnosti nametnuti krimen nekakve krivice i drugih negativnih oznaka nedvosmisleno odbacimo od Hrvata u Srbiji i da ponovo činjenično i argumentovano u pojedinim slojevima kampanja jasno prikažemo viševekovne, plodne i pozitivne prinose Hrvata na ovim prostorima – naveo je Žigmanov.

Hrvata je, inače, po prethodnom popisu u Srbiji bilo 57.900.

PREKINUTI LICEMERJE  

Tomislav Žigmanov za VOICE kaže da ne očekuje opstrukcije tokom kampanje, ali navodi da su se susretali sa pojedinim neprijatnostima, poput one kada je komentar na fejsbuk stranici „Znam tko sam“, sa gnusnom psovkom usmerenom ka Hrvatima „lajkovao“ odbornik Grada Subotice iz redova Bunjevaca, koji je deo vladajuće većine.

– Na isto niko nije reagovao – kazao je Žigmanov i zapitao je li dopuštena javna podrška govoru mržnje prema Hrvatima od strane predstavnika vlasti.  

Reagovao je i na Twitteru na prozivke, neprimerene prigovore i spočitavanja od strane ambasadorke Srbije u Hrvatskoj Jelene Milić, koju je pitao zašto nije isto reagovala na kampanju Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj „Budi e-Srbin“, koja se sprovodila za tamošnji popis.

– Tim pre nas je to pogodilo jer je Republika Srbija finansijski pomogla tu kampanju SNV-a i različitim aktivnostima pridonela njenoj uspešnosti. Znači li to da Hrvati u Srbiji ne smeju činiti ono što se ne samo dopušta u Hrvatskoj Srbima već i što se finansijski potpomaže iz Republike Srbije – istakao je Žigmanov, uz opasku da takvo licemerje mora da se prekine.

I Romi najavljuju da će raditi na tome da osveste što više svojih sunarodnika pred popis. Predsednik romskog Nacionalnog saveta Dalibor Nakić potvrdio je tako za Dojče vele da će povodom popisa stanovništva, biti sproveden čitav niz kampanja.

Ocenio je i da romska zajednica polako, ali sigurno dostiže nivo emancipacije i kolektivne svesti da „biti Rom nije sociološki hendikep niti sramota“.

U KAMPANJI I VOJVOĐANI I JUGOSLOVENI

Sa druge strane, u kampanju pred popis ulaze i zagovornici regionalnih identiteta, kojih je na prethodnom popisu prebrojano 30.771 (Vojvođani, Šumadinci, Užičani…).

Poslanik Zajedno za Vojvodinu Aleksandar Olenik u izjavi za VOICE pozdravio je odluku predstavnika manjina da učestvuju u popisu, jer će se, smatra, na taj način dobiti realan broj pripadnika svih nacionalnih zajednica te neće biti potrebe da se u medijima i političkim odlukama pretpostavlja njihov broj, uticaj, želje ili potrebe.

Kada su u pitanju Vojvođani, Olenik je istakao da će pozvati ljude da se izjasne onako kako se osećaju, ohrabrujući ih da prihvate taj dvostruki, nadnacionalni identitet.

– Da li ćemo imati finansija za jednu pravu kampanju, to ne znam, ali ćemo na ličnom nivou, u razgovoru sa ljudima, simpatizerima, članovima partija koje čine koaliciju zajedno to raditi. Ja se nadam da će biti značajan odziv onih koji će se izjasniti kao Vojvođani – rekao nam je Olenik.

Očekuje da nakon ovog popisa bude veći broj i Vojvođana i neopredeljenih, jer nije siguran da li će biti mogućnosti da se građani izjasne kao Jugosloveni.

Foto: Beta

A predsednik Glavnog odbora Narodnog pokreta Jugosloveni Đorđe Škorić kazao je za VOICE da je ta organizacija već pokrenula kampanju „Izjasni se kao Jugosloven“, želeći da na taj način kažu ne asimilaciji i da motivišu i ohrabre Jugoslovene da se tako izjasne na popisu.

– Bićemo zadovoljni ako se zaustavi negativan trend i ako broj građana koji se izašnjavaju kao Jugosloveni ostane približan onom iz 2011. godine. Nadamo se da će korišćenje elektronskih upitnika smanjiti pojavu primećenu prilikom popisa iz 2011. godine, kad su popisivači, da bi ubrzali proceduru, „pred vratima“ štiklirali“ za njih podrazumevane odgovore „Srbin pravoslavac“ – rekao je Škorić.

Dodao je da će i na predstojećem popisu u Crnoj Gori takođe sprovesti kampanju  „Izjasni se kao Jugosloven“.

Jugoslovena je u Srbiji 2011. bilo 23.303.

NIJE SAMO STATISTIKA VAŽNA

Ragmi Mustafa napominje da rezultati popisa ne povlače neke naročite političke reperkusije, ali da je važan zato što se u Srbiji prava nacionalnih manjina vezuju i za broj njihovih pripadnika. Podseća i da je bojkotom popisa 2011. najviše pogođen Albanski nacionalni savet jer mu je smanjen broj članova sa 29 na 15, kao i budžet te institucije koji je umanjen za 30 do 40 procenata.

Mustafa smatra da je realno stanje uveliko drugačije od onog sa prethodnog popisa po kojem u Srbiji ima živi 5.809 Albanaca, od čega je preko 2.000 u AP Vojvodini.

– Važno je da kroz popis saznamo tačno gde su naši ljudi i gde bi trebalo da ukažemo više pažnje, i što se tiče očuvanja nacionalnog identiteta i kulturnog identiteta. Ako se upiše realan broj koji je u Vojvodini, u Beogradu i drugim mestima, mislim da se time uspostavlja put za direktni kontakt sa Pokrajinskom vladom i sa drugim institucijama u Vojvodini – rekao nam je Mustafa.

Fehratović očekuje da popis pokaže značajno veći broj Bošnjaka nego prethodni.

– Na taj način imamo mogućnost da ostvarujemo svoja kolektivna i individualna prava u značajnijoj meri, onako kako je to Ustavom i zakonima Republike Srbije predviđeno, a isto tako da iniciramo neke nove promene u pozitivnom smislu, koje bi mogle poboljšati kolektivna i individualna prava manjinskih naroda – istakao je Fehratović.

Naveo je primer Priboja, u kom je na prethodnom popisu zabeleženo svega 14,5 odsto Bošnjaka, što je onda otežalo i upotrebu bosanskog jezika i uopšte obrazovanje pripadnika te zajednice.

I Žigmanov smatra da rezultati popisa imaju velike, a negde i presudne, posledice na društvene procese u socijalnoj dinamici manjinskih zajednica, koji izlaze iz okvira pukih statističkih pokazatelja.

– Konkretno, na primer, broj pripadnika određene zajednice direktno utiče na broj odbornika u samoupravnim telima; u korišćenju manjinskim pravima često se ističe upravo procenat pripadnika nacionalne manjine kao kriterijum kako za primenu određenog prava tako i za njegov obim; on uveliko govori i o političkoj i uopšte društvenoj relevantnosti određene manjinske zajednice – podsetio je Žigmanov.

Sa druge strane, Jugosloveni, ukazuje Škorić, planiraju da rezultate popisa iskoriste pri pokretanju pitanja priznanja prava na naciju, etničku grupu ili nacionalnu manjinu.

– Postoji više pristupa u ostvarenju tog cilja, naš pravni tim ih je sve proučio. Očekujemo da nacionalni saveti nacionalnih manjina pruže punu i bezrezervnu podršku jugoslovenskoj zajednici u ostvarenju pomenutih ciljeva. Istu onu koju je Jugoslavija pružala našim narodnostima i nacionalnim manjinama u SFRJ – rekao je Škorić.

Dodaje da u sprovođenju svojih planova i ciljeva nisu vezani za izbore i izborne cikluse, jer smatraju da bi im dnevnopolitičke kratkoročne stranačke aktivnosti samo odmogle i udaljile ih od ideje da sačuvaju jugoslovenski identitet i stvore jaku jugoslovensku zajednicu.

Dalibor Stupar (VOICE, foto: Pixabay)