Skip to main content

Komemoracija povodom 31 godine od genocida u Srebrenici: Istina koju niko nema pravo menjati

Jugoslavija 11. jul 2026.
6 min čitanja

"Mezarje Srebrenice nas gleda i opominje, ono nas podseća koliko duboko može da padne čovek, kada mržnja nadvlada savest, a šutnja postane saučesništvo"

U Memorijalnom centru Potočari održava se komemoracija žrtvama povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, kada će biti ukopani i posmrtni ostaci deset novoidentifikovanih žrtava.

Najmlađa žrtva koja će danas biti sahranjena je Senad (Zaim) Jusić, koji je u vreme smrti imao dvadeset godina, a najstarija Ramo (Mustafa) Dautović, rođen 1939. godine, koji će biti ukopan pored brata Juse.

Komemoracija je započela himnom BiH i učenjem Fatihe, a obratilo se nekoliko govornika.

Hamdija Fejzić, predsednik Organizacijskog odbora za obeležavanje 31. godišnjice genocida u Srebrenici obratio se na današnjoj komemoraciji svim prisutnim.

„Svake godine vraćamo se u Potočare, ne zato što želimo živeti u prošlosti. Ovde tišina govori više od svakog govora. Danas se navršava 31 godina od genocida počinjenog nad Bošnjacima zaštićene zone UN-a. Genocid je bio završni čin planskog etničkog čišćenja. Godinama pre 1995. trajali su progoni, prisilno premeštanje stanovništva. U tom periodu ubijeno je 150 dece i više od 500 žena i devojčica. U samo nekoliko julskih dana ubijeno je više od 8000 Bošnjaka, među njma više od 600 maloletnika. To je bio genocid, to je utvrdio međunarodni sud, to je istina koju niko nema pravo menjati.

I danas ukopavamo nepotpune ostatke naših najmilijih. Mnoge porodice traže kosti svoje dece, muževa, očeva. Mnoge majke nisu dočekale da dostojanstveno ukopaju svoju decu. Zato danas ne odajemo počast brojkama, odajemo počast ljudima, našim sinovima, kćerima, očevima, braći, majkama.

Posebno mesto pripada majkama Srebrenice. Više od tri decenije one nose bol koji je nemoguće opisati. Nisu tražile osvetu, tražile su samo istinu, pravdu i dostojanstvo za svoje najmilije. Naša je dužnost da tu istinu čuvamo.

Negiranje genocida je pokušaj da se izbriše istina o onome što se dogodilo. Istina nije pitanje politike ni mišljenja, ona je utvrđena presudama. Društvo koje pamti može sprečiti da se zlo ponovi. Šaljemo poruku opomene. Trajan mir može se graditi samo na istini i poštovanju prema žrtvama.

Neka Potočari ostanu večna opomena svetu“, kazao je Fejzić, prenosi agencija Patria.

Bosnian Muslim women mourn next to the coffin containing remains of their relative, who is among 10 newly identified victims of Srebrenica genocide, in the Srebrenica Memorial Centre in Potocari, Bosnia, Saturday, July 11, 2026. (AP Photo/Armin Durgut)

Britanski ratni novinar i reporter Toni Birtli, koji je doživeo teško ranjavanje u jednom od neprijateljskih napada na Srebrenicu, takođe se obratio prisutnima.

„Bilo je užasno, depresivno, bolno na različite načine, svedočio sam patnji stanovništva, nestašici hrane, lekova… Nikada neću zaboraviti prizore razaranja, gladi, kolone ljudi koji traže bilo šta. Srebrenica je bila prenapučena“, prisjetio se Birtli.

Na komemoraciji je prikazana je i videoporuka albanskog ministra za Evropu i spoljne poslove Ferita Hokstea.

„Rana genocida i dalje je otvorena. Bio je to proračunati čin masovnog ubistva, zato je sjećanje važno, zato je istina važna. Svaki civlni život nosi isto dostojanstvo, a svaki zločin nosi odgovornost“, poručio je.

„Pred vama danas sa ove govornice reči imaju posebnu težinu, jer vi nosite bol koju nijedna reč ne može potpuno dodirnuti. Tišinu vaših domova, odsustvo vaših najmilijih i ranu koja ne prolazi. Mezarje Srebrenice nas gleda i opominje, ono nas podseća koliko duboko može da padne čovek, kada mržnja nadvlada savest, a šutnja postane saučesništvo“.

„Crna Gora je kroz vreme nastojala tu istinu da poštuje na dostojan način, izglasavanjem Rezolucije o Srebrenici u našem Parlamentu i podrškom Rezoluciji Generalne skupštine UN-a, jasno smo stali uz žrtve“, kazao je Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije u Vladi Crne Gore.

„Pre nekoliko dana 3. jula u Crnoj Gori je obeležen Međunarodni dan sećanja na genocid u Srebrenici sa jasnom porukom da se više nikad nikome ne ponovi!“, poručio je Gutić.

U Potočare su stigle brojne delegacije i međunarodni zvaničnici, koji su ranije najavili svoj dolazak na obeležavanje 31. godišnjicu genocida u Srebrenici.

Komemoraciji, između ostalih, prisustvuju članovi Predsedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović, premijer FBiH Nermin Nikšić, ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, v.d. visokog predstavnika u BiH Luis Krišok, otpravnik poslova Ambasade SAD-a u Sarajevu Džon Ginkel i mnogi drugi.

Osim domaćih zvaničnika i diplomatskih predstavnika, pišu Vijesti.ba, i ove godine, u Srebrenici je crnogorski mitropolit Mihailo.

„Na ovo sveto mesto ja dolazim od 2005. godine, svake godine izuzev korone, kad je bila. I dok god mrdam dolaziću ovde. Ovo je jedno veliko sveto mesto, ne samo za Srbe, nas, nego za Evropu, posebno Balkan. Da se naučimo, da kao ljudi živimo. Svake godine osećam ovde da se Bosanci sve više bude i znaju kako treba čuvati Bosnu i ja sam sa vama, pa i ako ne mognem doći opet sam sa vama“, poručio je crnogorski mitropolit Mihailo.

Stigao je i Usame Zukorlić, ministar za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost Srbije.

„Predvodio sam Sandžaklije na Maršu mira prvi put, da na jedan dublji i drugačiji način pokažemo odnos prema genocidu u Srebrenici. Sandžak je uvek uz Bosnu i u Srebrenicu treba doći pre svega zbog pouke, bez obzira na veru, naciju i ideologiju“, poručio je Zukorlić.

I predsednica Slovenije Nataša Pirc Musar odala je pijetet žrtvama srebreničkog genocida, podsećajući na stravične činjenice kada je, pre 31 godinu, u samo nekoliko dana, u srcu Evrope brutalno ugašeno više od osam hiljada života bošnjačkih muškaraca i dečaka.

„Iza svakog od njih ostala je ožalošćena porodica s neizlečivom boli. Njihovi snovi su prekinuti, a budućnost svih tih nevinih ljudi zauvek ukradena“, navela je Musar, prenose Vijesti.ba.

Istakla je kako s poštovanjem i dubokim saosjećanjem danas odaju počast žrtvama genocida u Srebrenici i njihovim porodicama.

„Naše sećanje nije samo odavanje počasti prošlosti. Ono je podsetnik da mržnja, dehumanizacija i ravnodušnost ne smeju pobediti. To je podsetnik na našu dužnost da čuvamo sećanje na događaj koji se nikada nije smeo dogoditi. To je i podsetnik na našu obavezu da budemo odlučni i glasni u borbi protiv zla koje čovek može počiniti“, navela je Pirc Musar.

Zaključila je kako se sramotna ćutnja tokom terora u Srebrenici nikada više ne sme ponoviti.

A Bosnian Muslim woman mourns next to the coffin containing remains of her relative, who is among newly identified victims of Srebrenica genocide, in the Srebrenica Memorial Centre in Potocari, Bosnia, Saturday, July 11, 2026. (AP Photo/Armin Durgut)

Gutereš: Namera da se unište bosanski muslimani nije uspela

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš poslao je poruku kojoj odaje počast sećanju na više od 8.000 bosanskih muslimana, muškaraca i dečaka koji su izgubili živote u julu 1995. godine, kao i svim preživelima i porodicama žrtava genocida u Srebrenici.

Generalni sekretar je u svojoj poruci naglasio važnost očuvanja istine, suprotstavljanja negiranju genocida, te nastavka rada na pravdi, pomirenju i trajnom miru.

„Namera da se unište bosanski muslimani iz Srebrenice nije uspela. Mi smo solidarni s preživelima i porodicama žrtava, uključujući Majke Srebrenice, čija je hrabrost sačuvala ovu istinu pred svetom“, stoji u poruci Gutereša, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Takođe se navodi da su „međunarodni sudovi su utvrdili da zločini počinjeni u Srebrenici predstavljaju genocide” te “potvrdili da je krivična odgovornost individualna i da se nikada ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, verskoj ili drugoj grupi“.

Sećanje na Srebrenicu znači zaštitu ovih istina od poricanja i revizionizma, traženje odgovornosti i prepoznavanje patnje svake žrtve. To takođe znači suočavanje s govorom mržnje i diskriminacijom, te obnavljanje naše odlučnosti da „nikad više“ postane stvarnost za sve“, navodi se.

Krišok: Čuvati istinu

Vršilac dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Luis Džej Krišok poručio je danas, uoči početka komemoracije u bivšoj fabrici akumulatora u Potočarima, da svaka žrtva genocida u Srebrenici mora biti zapamćena kao osoba kojoj su oduzeti ime, porodica, život i budućnost.

„Danas odajemo počast žrtvama genocida u Srebrenici i delimo bol njihovih porodica, čiji se gubitak nikada ne može nadoknaditi – kazao je Krišok povodom obeležavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici.

Naglasio je da postoji obaveza prema prošlim i budućim generacijama da se čuva istina te podržavaju mir i pomirenje.

„Neka žrtve počivaju u miru. Nećemo ih zaboraviti“, poručio je.

Evropska komisija: Danas zastajemo

„Danas zastajemo da odamo počast za više od 8.300 žrtava genocida u Srebrenici i porodicama koje i dalje tuguju za svojim najmilijima.

Evropska unija ostaje čvrsto posvećena evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine kao suverene, jedinstvene, multietničke i demokratske države“, objavila je Evropska komisija na svom nalogu na mreži X.

U Memorijalnom centru Potočari do sada su ukopane 6.772 žrtve genocida.

Institut za nestale osobe BiH traga za još 900 žrtava.

Komemoraciji u Potočarima prethodio je trodnevni „Marš mira“, u kojem je hiljade učesnika iz BiH, regiona i brojnih zemalja sveta pešačilo rutom kojom su u julu 1995. godine hiljade Srebreničana pokušavale da dođu do teritorije pod kontrolom Armije Republike BiH (ARBiH), nakon što su srpske snage zauzele Srebrenicu, koja je bila zaštićena zona pod kontrolom Ujedinjenih nacija (UN).

U Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku u četvrtak je održana komemoracija povodom obeležavanja 11. jula kao Međunarodnog dana sećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Generalna skupština UN je 23. maja 2024. godine usvojila rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine doneo presudu prema kojoj je Vojska Republike Srpske (RS) u julu 1995. godine u Srebrenici počinila genocid.

Pred različitim sudovima do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od pedeset osoba na ukupno 700 godina zatvora, uključujući i bivšeg predsednika RS Radovana Karadžića i komandanta Vojske RS Ratka Mladića, koji su osuđeni na doživotne kazne.

Srpske snage, pod komandom generala Ratka Mladića, u julu 1995. godine su pokrenule vojnu akciju „Krivaja 95“ i za nekoliko dana zauzele Srebrenicu, koja je bila zaštićena zona pod kontrolom UN-a.

Prema zvaničnim podacima, tada je ubijeno više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dečaka, a oko 30.000 žena, staraca i dece je sa tog područja deportovano na teritoriju Federacije BiH.

(Beta/Danas/foto: Beta/AP)