"Uznemirujuće velik broj uzdržanih dekana i direktora"

Bilo koji profesor, koji nije po volji Patriku Dridu ili drugim članovima Senata, može vrlo lako da se nađe u ulozi profesora Vladimira Mihića (koji juče nije reizabran u zvanje vanrednog profesora), smatra profesorka Jelena Kleut.
Jelena Kleut prva je ostala bez posla na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu jer je Senat univerziteta nije izabrao. Sličnu je sudbinu doživeo i profesor Vladimir Mihić. Zajedničko im je da su podržali studentski protest, ali postoje i neke razlike u ova dva slučaja.
Jelena Kleut saglasna je da je Mihićev slučaj – korak dalje.
„Dva prigovora su stigla od Patrika Drida – to već samo po sebi govori o stepenu angažmana tih redova profesorske zajednice bliske SNS-u. Mislim da je i način na koji je poslednji prigovor sročen tako da prosto možete Vladimirovo ime kasnije menjati sa bilo kojim drugim imenom. Ukoliko vi pedagošku aktivnost povežete sa javnim istupanjem, onda unutar Filozofskog fakulteta imamo niz kolega i koleginica čije ime se može naći na jednom takvom dopisu“, navela je ona.
Prigovor Vladimiru Mihiću odnosi se na „vannastavni aktivizam“, podsetila je.
„Za razliku od mog slučaja, gde je tražena manjkavost u nekakvoj potvrdi koja nikom od kolega i koleginica ni na tom samom Senatu nije tražena, kod kolege Mihića se preispitivao njegov pedagoški rad. To je bio poziv komisiji da propita može li neko ko je podržao studente u blokadama da dobije pozitivnu ocenu svog pedagoškog rada“, objasnila je ona.
Apsolutno nije saglasna da je to urađeno po postojem Pravilniku.
„Ko treba da oceni pedagoški rad – to su studenti koji popunjavaju na kraju svakog semestra. I tu kolega Mihić ima čak visoke ocene. Mislim da je posebno opasno da se u bilo kom segmentu vrednovanja profesorskog rada dodaje i nešto što je javno istupanje. Vi time otvarate prostor za to da kroz političke i ideološke naočare merite da li vam se dopalo ili ne kako su neke kolege istupale u javnosti. I to mislim da je to izrazito opasna stvar koju je Senat ustanovio na jučerašnjoj sednici“, navela je.
Dok je u slučaju profesora Mihića glasanje bilo tajno, Kleut ističe da to nije bila prethodna praksa – jer je ona, ističe, protiv pravilnika – te da su i u njenom slučaju kolege glasale javno. Veruje da će se Mihić žaliti na to.
„Glasanje je pokazalo da nema dovoljno kolega koji bi podržali izvešaj profesora Mihića, ali i da ima uznemirujuće velik broj uzdržanih dekana i direktora. To su ljudi koji već nekoliko godina najmanje vode svoje institucije. Oni bi trebalo da budu ti koji jako dobro poznaju pravilnike. Onda se postavlja pitanje kako može u ovom trenutku da budu udržani? Meni to govori da nije u pitanju nedostatak mišljenja, već da su ljudi pritisnuti da izveštaj Vladimira Mihića ne bude usvojen, ali im je jasno da ne postoje nikakve ovaj pravne osnove za tako nešto“, istakla je.
Smatra da bi ovakve sudbine mogle da pogode i druge koleginice i kolege da budu reizabrane, ali da postoje i mogućnosti da se to ne desi.
„Ipak, sasvim je sigurno da je ono što je Senat uradio juče ostavilo brisani prostor, da bilo koji kolega ili koleginica, koji nije po volji Patriku Dridu ili drugim članovima Senata, može vrlo lako da se nađe u ulozi Vladimira Mihića. Nadala sam se juče ujutru da ću ostati jedina, nadala sam se da će moj slučaj ostati usamljen, jer ovo je zapravo daleko gore kršenje procedura koja treba da izazove mnogo veću zabrinutost na celokupnom Novosadskom univerzitetu“, zaključila je ona.

STUPS: Frojd