Dan nakon što je Haški tribunal (ICTY) poništio presudu hrvatskim generalima za zločine počinjene u akciji „Oluja“, hrvatski državni vrh ponavlja kako Hrvatskoj ostaje obaveza procesuirati zločine nad civilima počinjene tokom i nakon te vojne operacije.
No, hoće li to 17 godina kasnije biti moguće istražio je u Zagrebu reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo.
Hrvatskom je jučer vladala rijetko viđena euforija. Na glavnom zagrebačkom trgu generale Antu Gotovinu i Mladena Markača dočekalo je oko 100.000 ljudi.
Državni vrh je također sretan zbog presude. Njome je potvrđeno da je „Oluja“ bila legitimna akcija i da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata.
No predsjednik Republike Ivo Josipović je u prvoj reakcij podsjetio da ovime posao ne završava.
„Nama ostaje odgovornost da se brinemo za sve žrtve rata i da kaznimo sve individualne zločine koji su u ratu počinjeni“, rekao je on.
„Hrvatska država nije odgovorna za zločine pojedinaca, ali jest odgovorna da se svaki počinitelj zločina kazni, bez obzira o kome se radi“, dodao je.
Niko nije osuđen
Prema podacima Državnog odvjetništva, tokom i nakon „Oluje“ ubijeno je 47 osoba. Zbog 21 ubistva procesuirane su 33 osobe, dok ostali počinitelji nisu pronađeni.
Međutim Hrvatski helsinški odbor (HHO) raspolaže drugačijim podacima. Govore o 677 ubijenih i više od 22.000 spaljenih kuća, zbog čega niko nije odgovarao.
„Političke volje ima više nego prije pet, deset, ali očito nema je dovoljno jer bi bilo više postupaka. Očito da je teret složenih ratnih slika, u kojima moramo sagledati da naši dečki nisu samo heroji, već da su neki od njih i zločinci, vrlo težak za društvo, ali to ne razrješava pravosuđe obveze da procesuiraju zločine“, izjavila je Vesna Teršelić i nevladine udruge Dokumenta.
U ovom trenutku, kažu u Dokumenti, za zločine niko nije pravomoćno osuđen. Jedini proces, tvrde, upravo je u toku, riječ je o zločinima nad civilima počinjenim u Gruborima.
No, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt s time se ne slaže.
„Znate da je preko 4.000 prijava i postupaka pokrenuto, neki su pravomoćno završili, neki su u tijeku, neki su odbačeni. Mora se nastavit s daljnjim postupcima, jer bez pravde nema normalizacije odnosa, nema suživota“, kaže ona.
Privatne tužbe
Oslobađajuća presuda generalima državu oslobađa tereta naknade štete ratnim žrtvama nakon „Oluje“. Pravdu i zadovoljštinu sada mogu potražiti privatnim tužbama.
„Postoje opći instituti naknade materijalne i nematerijalne štete, postoji i kaznena odgovornost počinitelja u kaznenom postupku od kojeg se mogu postaviti odštetni zahtjevi, ali isto tako, tu je i obveza države ako se utvrdi da su osobe koja su počinila kaznena djela bili pripadnici oružanih snaga“, rekla je odvjetnica Jadranka Sloković.
No, pitanje je jeli za to kasno.
„Treba voditi računa o tome da je puno vremena proteklo, a da su rokovi u kojima se podižu te tužbe ograničeni i pravo je u tom dijelu vrlo formalno“, tvrdi Sloković.
Čak i ako se podignu privatne tužbe, takvi su postupci dugotrajni i skupi, a ishod neizvjestan.