Skip to main content

Evropsko-balkanski ekonomski pesimizam

Jugoslavija 03. авг 2012.
2 min čitanja

Građani Evrope ostaju pesimisti kada je u pitanju njihova nacionalna, ali i evropska i svetska ekonomija. Šta više, njih 60 odsto smatra da najgore tek predstoji. Da ekonomska kriza ne poznaje granice, govori i činjenica da se građanima EU u “ekonomskom pesimizmu” pridružuju, ali ih negde i nadmašuju građani Zapadnog Balkana.

Tako među onima koji ekonomsku situaciju u svojoj zemlji vide kao lošu ima najviše Hrvata, čak 94 odsto, tu je zatim 89 odsto Srba i 86 odsto Crnogoraca. Evropski prosek pesimista u pogledu nacionalnih ekonomija je oko 70 odsto. Građani Hrvatske, prema poslednjem istraživanju Evrobarometra, vode u regionu i po procentu onih koji smatraju da im je kvalitet života lošiji od proseka u EU. Za njima slede Srbi, Makedonci i Crnogorci.

Nezaposlenost glavni problem

Nezaposlenost kao najveći problem u ovom trenutku vide, kako građani 27 zemalja EU, tako i građani šest zemalja kandidata za ulazak u Uniju. Problem je kompleksiji time što je za otvaranje novih radnih mesta potreban privredni rast, a on se, i to tek umeren, može očekivati tek u godinama koje slede.

“Izazov privrednog rasta je prisutan i u EU i na Zapadnom Balkanu. Zato Evropska komisija ima vrlo slične preporuke i za zemlje članice i za zemlje kandidate ili potencijalne kandidate. One se zasnivaju na dva jednostavna ekonomska kriterijuma: makroekonomskoj stabilnosti i strukturnim reformama”, kaže Peter Polajnar ispred Direktorijata za proširenje Evropske komsije.

Srbi najnezadovoljniji “svakodnevnim životom”

U Evropskoj komisji kažu da su od zemalja Zapadnog Balkana upravo Hrvatska i Srbija “kao najintegrisanije” i najviše pogođene evropskom ekonomskom krizom. Pored zabrinutosti zbog nezaposlenosti, građane i EU i Srbije brine opšta ekonomska situacija kao i rast cena. Tek zatim sledi zabrinutost oko zdravstvene zaštite, poreskog sistema i terorizma. I analitičari ocenjuju da su upravo privredni rast, kontrola penzija i plata i fiskalni javni dug ključni izazovi za region.

“Sve je to dovoljno komplikovano i samo po sebi, a da ne dodajemo i politički nivo u nekim zemljama. Znamo da izbori po pravilu odlažu važne odluke. Tako će sada nova vlada u Srbiji morati da izađe sa verodostojnom fiskalnom politikom. I ne samo to, već i da je primeni u svom političkom ciklusu”, kaže Željko Bogetić iz Svetske banke.

Na kraju istraživanje evropskog javnog mnjenja iz prve polovine ove godine pokazuje da su građani Srbije lideri u regionu po broju onih koji su nezadovolji životom koji vode (čak 63 odsto). Tu su “rame uz rame” sa Portugalcima (66 odsto) i Grcima, koji su u 68 odsto slučajeva nezadovoljni svakodnevnim životom.

(Marina Maksimović, Deutsche Welle)