STOLJEĆE NEZAVISNOSTI

U 2012. godini Republika Albanija obilježava 100 godina od proglašenja svoje nezavisnosti, kada je 28.novembra/studenog 1912.godine u gradu Vlora, poslije decenije borbe donesena Deklaracija o nezavisnosti i osnivanju albanske države. Danas 100 godina poslije Albanija je postala članica NATO-a i sa šansom da u ovoj godini dobije status države-kandidata za članstvo u EU. Međutim, da bi se to desilo potrebno je sprovesti mnogobrojne reforme posebno u segmentu pravosuđa, ispuniti određene političke zahtjeve, pojačati borbu protiv korupcije i uspostaviti politički dijalog vladajuće koalicije sa opozicijom.

Ova godina po mnogo čemu biće ključna godina za Albaniju, ne samo zbog 100 godina postojanja, nego iz zbog mnogobrojnih važnih događaja, koji će se desiti na unutarnjopolitičkom parketu i na međunarodnom nivou.

ILIR META OSLOBOĐEN ODGOVORNOSTI

Prošlo je više od godinu dana od kada se u javnosti pojavila afera povezana sa Ilirom Metom, tadašnjim zamjenikom premijera i ministrom ekonomije, trgovine i energije te liderom Socijalističkog pokreta za integraciju (LSI). Do izbijanja afere je došlo kada je bivši ministar ekonomije, trgovine i energije Dritan Prifti, koji je ujedno bio i potpredsjednik LSI, video kamerom tajno snimio razgovor između njega i Mete u vezi sa navodnim namještanjima pojedinih tendera i primanja mita.

Meta je od samog početka negirao bilo kakvu umiješanost u namještanje tendera i tvrdio, da razgovor koji je Prifti tajno snimao nije bio povezan sa namještanjem tendera i primanjem mita. Snimak, kojeg su tada objavili mediji jedino pokazuje, da su se Meta i Prifti susreli. Tonski snimak je slabog kvaliteta i isprekidan tako da je vrlo teško utvrditi šta je Meta tada rekao. Da bi dileme bile razjašnjene albansko državno tužilaštvo zatražilo je američku ekspertnu pomoć kako bi se utvrdilo šta je na tom susretu tačno rečeno. Američki eksperti, prema obavljenoj analizi, utvrdili su da je snimak originalan i da nije bio montiran. Na snimku na pojedinim dijelovima nije jasno šta su Meta i Prifti tačno razgovarali.

Meta je poslije izbijanja afere podnio ostavku na funkciju zamjenika premijera i ministra u Vladi Albanije i izrazio spremnost da sarađuje u istrazi kako bi se utvrdila istina o navedenom događaju.

Sudski proces trajao je godinu dana i završen je 16.januara/siječnja 2012.godine kada je Viši sud u Tirani donio pravosnažnu presudu, kojom je Ilira Metu oslobodio odgovornosti odnosno utvrdio je, da ne postoje uvjerljivi dokazi o njegovoj umiješanosti u korupciju i zloupotrebu službenog položaja. Naime, tužilaštvo je zahtijevalo kaznu zatvora za Metu u trajanju od dvije godine i novčanu kaznu od milijun leka (7000 EUR).

Reakcije na odluku suda bile su različite zavisno od koje strane su dolazile. Vlada i vladajuće stranke Demokratska stranka (PD) i LSI su pozdravile odluku suda, nazivajući tu odluku kao pobjedu pravne države, dok opozicija odnosno Socijalistička partija (PS) smatra, da je ovom presudom poražena pravna država.

Analitičari upozoravaju na činjenicu, da je afera posljedica personalnog konflikta Ilira Mete i Dritana Priftija, kojeg je Meta odnosno LSI smijenio sa pozicije ministra ekonomije, trgovine i energije i navedena afera smatra se osvetom Priftija za njegovu smjenu. Potvrda toga je i naredni potez Priftija, koji je kao poslanik u albanskom parlamentu prešao iz LSI u Socijalističku partiju.

Premijer Sali Berisha vjerojatno bi želio ponovno vidjeti Ilira Metu u vladinoj ekipi, prije svega, na poziciji ministra vanjskih poslova kako bi ojačao to ministarstvo. Činjenica je, da je Meta kao ministar vanjskih poslova bio izuzetno uspješan što je važno za državu koja pretendira za članstvo u EU. Pravno rečeno Ilir Meta je čist pred zakonom, a kako politički kotira on i ostale političke stranke pokazat će slijedeći redovni parlamentarni izbori predviđeni za 2013.godinu.

GODINU DANA KASNIJE – 21. JANUAR

Prošla je godina dana od protesta opozicije kojeg je predvodila opoziciona Socijalistička partija. Protesti 21.januara 2011.godine imali su tragičan bilans. Ubijena su četiri demonstranta i stotine učesnika protesta je povrijeđeno. Premijer Berisha je tada, ali i danas tvrdi, da je to bio pokušaj državnog udara, dok je za opoziciju taj protest bio miran protest i demokratski oblik izjašnjavanja nezadovoljstva građana radom aktualne vlade. Opozicija smatra, da su policija i gardisti isprovocirali incidente i sukobe.

Ponovno Amerikanci stupaju na scenu. Naime, američki FBI je pozvan da istraži šta se tačno dogodilo. Istraga je utvrdila, da je policija ipak bila prva, koja je pucala na demonstrante. Zvaničan snimak demonstracija namjerno je izbrisan sa servera. Šta je to premijer Berisha htio sakriti na tim snimcima pokazat će dalja istraga, koja će sasvim sigurno utvrditi odgovorne za ubistva četiri demonstranta. Nezamislivo je, da se takva ubistva dešavaju u jednoj evropskoj državi, koja je ujedno i članica NATO-a.

Međunarodni institut IFIMES procjenjuje, da će s obzirom na aktualno stanje Albanija vrlo teško dobiti status države-kandidata sve dok se ne razriješi slučaj „21.januar 2011″ i dok se ne sankcioniraju odgovorni. Vladavina prava je jedan od temelja na kojima je izgrađena EU, a Albanija u tome u dubokom deficitu.

TOPI SA NOVOM STRANKOM – PADA LI BERISHINA VLADA?

U ovoj godini bit će izabran novi predsjednik Republike Albanije. Albanski parlament sredinom jula bira novog predsjednika države. Prije pet godina poslije pet krugova glasanja u tendencioznoj atmosferi na tu poziciju izabran je Bamir Topi. Tada je Sali Berisha žestoko forsirao Bamira Topija, koji je ujedno bio i potpredsjednik njegove PD.

Danas, pet godina poslije, Berisha na svaki način želi iz političkog života eliminirati prije svega Topija, a tek poslije i lidera opozicije Edija Ramu. To je potvrda karaktera i nedosljednosti Berishe, koja je potvrđena nebrojeno puta.

Iako Bamir Topi više neće biti albanski predsjednik to sasvim sigurno ne znači njegov odlazak sa političke scene. Naprotiv, Topi formira svoju stranku desnog centra, koja može postati glavna konkurencija Berishini Demokratski stranki što ponajviše zabrinjava i ugrožava samog Berishu. Topi spada među omiljene političare u krugovima dugogodišnjih članova Demokratske stranke i ima podršku uglednih i uticajnih članova kao što je bivši ministar vanjskih poslova Besnik Mustafaj, kao i nekoliko aktualnih članova parlamenta iz redova Demokratske stranke od kojih se posebno ističe Gazmend Oketa, bivši zamjenik premijera i bivši ministar odbrane.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da onog trenutka kada aktualni predsjednik Albanije Bamir Topi osnuje svoju stranku i u zavisnosti koliko poslanika iz Demokratske stranke mu se pridruži može doći do pada Berishine vlade, koja ima parlamentarnu većinu od samo četiri poslanika. Tako bi vjerovatno ove jeseni došlo do održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora. Ukoliko se to desi, to će značiti kraj bogate, ali i dosta kontraverzne političke karijere Salija Berishe, koju je započeo kao ljekar albanskog diktatora Envera Hoxhe, preko izbora za predsjednika Albanije ranih 90-tih godina prošlog stoljeća, i na kraju dva uzastopna mandata premijera Albanije od 2005 godine do danas.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da je za usporen put ka članstvu u EU ponajviše odgovorna Albanija sama, jer njeni potezi često se mogu protumačiti, da su usmjereni protiv same sebe. Bez ostvarivanja unutarnjeg konsenzusa u državi i međusobne suradnje političkih stranaka neće biti značajnijeg napretka te države ka članstvu EU. Ekonomskog napretka neće biti bez stranih investicija. Da bi se povećale strane investicije potrebno je poboljšati poslovni ambijent zašto je odgovorna vlada. Vlada mora osigurati uvjete za jednakopravnu tržišnu utakmicu za domaće i strane kompanije, da se ne bi dešavala diskriminacija kompanijama u stranom vlasništvu kao u primjeru da Poreska uprava Albanije kompanijama u stranom vlasništvu ne vrši povrat PDV-a i slično.

(IFIMES)