Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je u utorak da situacija na Krimu već izgleda kao aneksija i da je Rusija odvojila taj poluotok od Ukrajine.

„Međutim, ne bismo trebali dozvoliti da se to dogodi“, izjavila je.

Kancelarka je istakla da ne treba prekidati dijalog s Moskvom, ali da Evropljani moraju Rusiji postaviti granice, posebno sankcijama, prenio je AFP.

Merkel, koja je prije dva dana razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, istakla je da je planirani referendum na Krimu nelegalan i potvrdila da je potrebno pomoći Ukrajini u ovoj krizi, javlja Srna.

Evropa ne traži sukob s Rusijom, ali će morati odgovoriti ako se Krim priključi na tržište Ruske Federacije, izjavio je u utorak njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.

„Mi, kao članovi Evropske unije, zajedno izjavljujemo da je izlaz Krima iz Ukrajine neprihvatljiv sa stajališta međunarodnog prava, a to će zahtijevati reakciju“, kaže se u izjavi njemačkog šefa diplomatije, koju prenose ruski mediji.

Steinmeier je kazao da će evropske zemlje raditi na pronalasku diplomatskog rješenja u Ukrajini dok god je to potrebno.

Ukrajina formirala Nacionalnu gardu

U slučaju da stanovnici Krima na referendumu ipak odluče da budu dio Rusije, „Evropa morati odgovoriti“.

„Kako ćemo to učiniti, o tome ćemo razgovarati, bit ćemo pažljivi i uzeti u obzir sve brige i odgovornosti evropskih ministara vanjskih poslova“, rekao je Steinmeier.

Privremeno ukrajinsko liderstvo formiralo je u utorak novu Nacionalnu gardu i apeliralo na pomoć od Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država protiv onoga što naziva ruskom agresijom na Krimu.

Okrivljujući svrgnute prethodnike za slabost njihovih oružanih snaga, vršioci dužnosti ministara kazali su za ukrajinski parlament da imaju manje od 6.000 pripadnika pješadije koji su spremni na borbu i da su moskovske zračne snage brojčano nadmoćnije s odnosom 100 prema jedan.

Nije došlo do jenjavanja verbalnog rata u vrijeme kada je proruski regionalni parlament na Krimu odobrio Deklaraciju nezavisnosti, koja će stupiti na snagu ako narod na tom poluotoku glasa za pripajanje Rusiji na referendumu u nedjelju.

Narodni parlament u Kijevu saopćio je da će raspustiti krimsku Skupštinu ako ne otkaže referendum, javio je Reuters.

‘Protiv agresije izvana i iznutra’

Ranije u utorak ukrajinski privremeni predsjednik Oleksandar Turčinov pozvao je na formiranje nacionalne garde i mobilizaciju rezervista i volontera u državne oružane snage kako bi se suprotstavili ruskim vojnim potezima.

Turčinov je zatražio od Parlamenta Ukrajine odobrenje odluke da trupe Ministarstva unutrašnjih poslova postanu nacionalna garda „kako bi odbranile državu protiv kriminalaca, protiv agresije izvana i iznutra“.

Šef ukrajinske Službe sigurnosti Valentin Naljvajčenko rekao je kako postoje dokazi da su zaposlenici glavnog obavještajnog odjela ruskog Ministarstva odbrane bili uključeni u organizaciju provokacija u Ukrajini.

Naljvajčenko kaže da su ruski obavještajci sabotirali i podmićivali građane, naročito u istočnim dijelovima Ukrajine, kako bi izazvali sukobe.

Okupiran aerodrom u Simferopolju

U međuvremenu, grupa naoružanih ruskih pristalica u utorak ujutro okupirala je aerodrom u Simferopolju na Krimu, a dozvoljeni su letovi samo za Moskvu.

Ruske pristalice su i prošle sedmice okupirale aerodrom u Simferopolju, kada su bili obustavljeni letovi tokom naredna 24 sata.

U utorak ujutro je jedna grupa naoružanih ruskih pristalica okupirala spomenuti aerodrom te kontrolira izlazak i ulazak u objekte.

Također, blokirali su rad tornja na aerodromu, na kojem su trenutno dozvoljeni letovi samo za Moskvu.

Pripadnici proruskih snaga sprečavaju novinare da razgovaraju sa zaposlenima na aerodromu.

„Blokiran je kontrolni toranj i dolazne piste, nije dozvoljeno polijetanje ni slijetanje, osim avionima iz Moskve“, izjavio je jedan od naoružanih pripadnika ovih snaga, prenosi AFP.

Željeznički saobraćaj između Krima i ostatka Ukrajine nije u prekidu, ali su proruske snage pretresale putnike po dolasku u Simferopolj.

Reporter Al Jazeere Stefan Goranović javlja da nijedan avion od utorka ujutro nije poletio ni sletio na aerodrom u Simferopolju, nakon informacije da su naoružani ljudi u uniformama bez oznaka preuzeli kontrolni toranj.

‘Deklaracija o nezavisnosti Krima’

Promoskovski parlamentarci Autonomne Republike Krim usvojili su Deklaraciju o nezavisnosti Krima uoči referenduma o priključenju Rusiji, zakazanog za nedjelju.

Krimski parlament usvojio je Deklaraciju o nezavisnosti Autonomne Republike Krim i grada Sevastopolja sa 78 od 81 glasova.

Služba za medije saopćila je da će nezavisnost nastupiti nakon referenduma, ukoliko građani podrže pripajanje Krima Ruskoj Federaciji.

Navodi se da će „Republika Krim, kao nezavisna i suverena država, zatražiti od Ruske Federacije da joj se pripoji“.

Nova Vlada Ukrajine smatra Krimski parlament nezakonitim.

U Deklaraciji se spominje kako su parlamentarci uzeli u obzir „podršku Međunarodnog suda pravde Kosovu 22. jula i činjenicu da unilateralno proglašenje nezavisnosti dijela države ne predstavlja kršenje međunarodnog prava“.

Osigurana sredstva za referendum

Predsjednik Parlamenta Krima Volodimir Konstantinov izjavio je da su sredstva za referendum o pridruživanju Krima Rusiji u iznosu 1,7 miliona dolara osigurana, iako je vlast u Kijevu obustavila uplate na račun administracije Krima.

„Procijenjeni troškovi referenduma su odobreni“, rekao je novinarima i dodao da je Parlament Krima usvojio ostale dokumente neophodne za plebiscit.

Konstantinov je kazao kako odluka Kijeva da blokira uplatu novca na račun administracije Krima neće utjecati na glasanje.

„Imamo svoje finansije, svoj budžet i poreze. To će biti dovoljno. Dobijamo pomoć od ruskih regija. Sredstva dolaze i nemamo nikakvih problema“, rekao je Konstantinov, prenio je Itar Tass.

U Donjem domu Ruskog parlamenta – Dumi zastupnici će kasnije u utorak raspravljati o prijedlogu zakona kojim bi bilo omogućeno da Krim pridruži Rusiji, izjavio je zastupnik vladajuće stranke Ujedinjena Rusija Vjačeslav Nikonov.

Rekao je da će se o tom prijedlogu zakona raspravljati i vjerovatno će se predlagati amandmani do 17. marta, a o njemu će se glasati 21. marta, prenio je Glas Rusije.

Janukovič: ‘Krim se pripaja Rusiji’

Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič izjavio je u utorak da će se Krim odvojiti od Ukrajine i okrivio protivnike, koji su ga svrgnuli, za razvoj događaja na Krimskom poluotoku, gdje će u nedjelju biti održan referendum o priključenju Rusiji.

U obraćanju novinarima iz Rusije kazao je kako bi bilo kakva američka finansijska pomoć Ukrajini bila protuzakonita, jer američki zakon ne dozvoljava Vladi da pomaže „banditima“.

U prvom obraćanju javnosti u protekloj sedmici Janukovič je poručio javnosti iz Rusije da će se uskoro vratiti u Kijev, „čim to okolnosti dozvole“.

Rekao je kako je i dalje legitimni predsjednik i vrhovni zapovjednik Ukrajine.

Janukovič nije odgovarao na pitanja novinara.

Kazao je kako vjeruje da su „ultranacionalisti i neofašisti“ preuzeli vlast u Kijevu te da će predsjednički izbori, zakazani za maj, biti „potpuno nelegitimni i protuzakoniti“.

Poručio je prozapadnim vlastima u Ukrajini da će odgovarati za „patnju naroda“.

„Vaša djela su dovela do toga da se Krim odvaja, a ljudi sa juga i istoka zahtijevaju poštovanje, čak i kad su suočeni s automatskim puškama“, rekao je.

„Prebrodit ćemo ove nevolje. Ljudi koje ste prevarili ovo će shvatiti i država će ustati i ujediniti se“, poručio je Janukovič.

EU i dalje razmatra sankcije za Rusiju

Iz Brisela stižu nove najave prema kojima se Evropska unija priprema uvesti zabranu na putovanja, zamrzavanje imovine i druge restrikcije Rusiji zbog njenog neuspjeha da se prekine eskalacija krize na Krimu, javio je Reuters, pozivajući se na diplomatske izvore.

Dok se očekuje da službena odluka o uvođenju sankcija Rusiji bude donesena na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja EU-a, koji će biti održan 17. marta, pripreme za donošenje tih mjera navodno su već počele.

„Nema znakova deeskalacije sa ruske strane i zato EU, možda, neće imati izbora nego da trenutno uvede zabranu na putovanja, zamrzne imovinu i odgodi samit EU – Rusija“, potvrdio je neimenovani izvor iz EU-a.

Prošle sedmice su se lideri Unije usuglasili o procesu povećanog pritiska na Rusiju u tri faze zbog njenog upada u Ukrajinu, s tim što će prvo biti prekinuti razgovori o viznom režimu i novom sporazumu o partnerstvu.

Beneficije 500 miliona dolara

Na pitanje kada bi Unija mogla uvesti sankcije Rusiji, glasnogovornica visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Maja Kocijančič je odgovorila kako u ovom trenutku nije određen nijedan datum.

„Ne mogu potvrditi nijedan precizan vremenski okvir za to u ovom trenutku, ali mogu potvrditi da su pripremni poslovi počeli“, rekla je Kocijančič.

Ukoliko mjere ne budu bile spremne za sastanak ministara vanjskih poslova 17. marta, o tome bi mogli razgovarati lideri EU-a na samitu koji će biti održan tri dana kasnije.

Evropska komisija odobrila je u utorak trgovinske beneficije za Ukrajinu u vrijednosti 500 miliona eura, u pokušaju da podrži ekonomiju te zemlje.

Komisija je ukinula carine na ukrajinske poljoprivredne i pojedine industrijske proizvode, kao i tekstil.

Evropski komesar za trgovinu Karel De Gucht izjavio je da odluka stupa na snagu odmah i da će važiti najmanje do 1. novembra ove godine, do kada bi EU trebala potpisati sporazum o slobodnoj trgovini s Kijevom.

UN bez rješenja

U sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku završena je peta sjednica Vijeća sigurnosti posvećena situaciji u Ukrajini u posljednjih deset dana, poslije koje je predstavnik Velike Britanije izjavio kako se „Rusija suočava sa sve većim pritiskom zbog Krima“, a ruski ambasador je prenio kako na sjednici „nije bilo ničeg novog“.

Stalni predstavnik Velike Britanije u UN-u Mark Lyall Grant rekao je novinarima kako se Moskva suočava sa sve većom izolacijom i pritiskom da obustavi referendum na Krimu, nakon što je Rusija ponovno blokirala akciju Vijeća sigurnosti.

„Gotovo sve članice, uključujući i tradicionalnog saveznika Rusije – Kinu, naglasile su važnost podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.“

Iako se stalni predstavnik Rusije pri UN-u Vitalij Čurkin nije obraćao novinarima, navodno je ruskim agencijama rekao kako „nije bilo ničeg novog“ te je tokom sjednice iza zatvorenih vrata, kako su prenijeli drugi ambasadori, predvidio da će referendum o statusu Krima biti uspješan, pri čemu će Rusija „ispuniti svoju historijsku odgovornost“.

OSCE neće na Krim

Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju, koju su vlasti Krima pozvale da prati održavanje referenduma 16. marta, nije prihvatila poziv.

„Organizacija ne prihvata poziv, jer posmatrače može pozvati ukrajinska država, a Krim nema takva ovlaštenja“, rekao je glasnogovornik OSCE-a.

OSCE je ranije na zahtjev vlasti u Kijevu poslao vojne posmatrače, ali su bili spriječeni da uđu na teritoriju poluotoka, prenosi Glas Rusije.

Premijer Krima Sergej Aksjonov ranije je izjavio da će lokalne vlasti omogućiti posmatračima i stranim novinarima da prate referendum o pridruživanju Rusiji, prenio je Itar Tass.

Garantirao je da će brojanje glasova biti „100 posto transparentno“, prenosi Srna.

Šimonović ne ide na Krim

Pomoćnik generalnog sekretara UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović, koji se od prošle sedmice nalazi u Ukrajini, za sada neće posjetiti Krim zbog logističkih i sigurnosnih razloga, saopćio je u utorak UN.

„Namjerava sutra [srijeda] otputovati u Ljvov, a što se tiče putovanja na Krim, Šimonović je obaviješten da su okolnosti takve da se ne može garantirati sigurnost njegove delegacije. Za sada neće tamo putovati“, kazao je UN-ov glasnogovornik Stephane Dujaric.

Šimonović je do sada posjetio Kijev i Harkiv, najveći grad u istočnom dijelu Ukrajine.

Prošle sedmice je izaslanik UN-a Robert Serry također odustao od posjete Krimu, nakon što su ga, uz povike „Rusija, Rusija!“, spriječili naoružani muškarci.

(Al Jazeera)