Pandemija COVID-19 gura više od pola milijarde ljudi u ekstremno siromaštvo, najgoru ekonomsku katastrofu od 1930-ih, objavili su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska banka, prenosi Anadolija.
Nalazi su sadržani u dva izvještaja objavljena na Univerzalni dan zdravstvene zaštite, koji ilustriraju katastrofalan utjecaj pandemije COVID-19 na sposobnost ljudi da dobiju i plate zdravstvenu zaštitu.
“Pandemija će vjerojatno zaustaviti dvije decenije globalnog napretka prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti, što će potaknuti smanjenje imunizacije i povećanje smrtnosti od tuberkuloze i malarije“, saopćili su iz WHO-a.
Iz te organizacije navode da novi dokazi, prikupljeni sa Svjetskom bankom, otkrivaju da je više od pola milijarde ljudi gurnuto u ekstremno siromaštvo jer moraju plaćati zdravstvene usluge iz svog džepa.
“Pandemija je također pokrenula najgoru ekonomsku krizu od 1930-ih, zbog čega je ljudima sve teže plaćati njegu“, navodi se u saopćenju.
Poremećaj zdravstvenih usluga
Šef WHO-a Tedros Ghebreyesus izjavio je kako sve vlade moraju odmah nastaviti i ubrzati napore kako bi osigurale da svaki njihov građanin može pristupiti zdravstvenim uslugama bez straha od financijskih posljedica.
“To znači jačanje javne potrošnje na zdravstvenu i socijalnu potporu i povećanje njihovog fokusa na sisteme primarne zdravstvene zaštite koji mogu pružiti osnovnu skrb u blizini kuće“, pojasnio je Ghebreyesus.
Također je rekao da su prije pandemije mnoge države postigle napredak, ali da svijet treba izgraditi zdravstvene sisteme dovoljno jake da izdrže šokove, kao što je sljedeća pandemija, i preći na univerzalnu zdravstvenu pokrivenost.
Pandemija COVID-19 je poremetila zdravstvene usluge i napregnula zdravstvene sisteme zemalja preko njihovih granica dok su se borili da se nose s učinkom pandemije. Kao rezultat toga, obuhvat imunizacijom je pao po prvi put u deset godina, a broj umrlih od tuberkuloze i malarije se povećao.
Najgore tek dolazi, upozoravaju izvještaji
Novi izvještaji WHO-a i Svjetske banke upozoravaju da će financijske poteškoće vjerojatno postati intenzivnije kako siromaštvo raste, prihodi padaju, a vlade se suočavaju sa strožim fiskalnim ograničenjima.
“Čak i prije nego što je pandemija COVID-19 nastupila, gotovo milijardu ljudi trošilo je više od deset posto svog kućnog budžeta na zdravlje“, rekao je Juan Pablo Uribe, direktor Svjetske banke za zdravstvo, prehranu i stanovništvo.
Kazao je i da to nije prihvatljivo, pogotovo jer su najsiromašniji ljudi najteže pogođeni. Unutar ograničenog fiskalnog prostora, vlade će morati donijeti teške odluke kako bi zaštitile i povećale zdravstvene proračune.
Mnoge su vlade postigle napredak u pokrivenosti uslugama tokom prve dvije decenije 21. stoljeća, saopćio je WHO, dodajući da su prije pandemije osnovne zdravstvene usluge pokrivale 68 posto svjetske populacije u 2019. godini.