Skip to main content

Velika Britanija potpisala sporazum o međusobnoj odbrani sa Finskom i Švedskom

Planeta 11. maj 2022.
2 min čitanja

Britanski premijer Boris Džonson rekao je u srijedu, 11. aprila, da je dogovorio nove sporazume sa Švedskom i Finskom radi jačanja evropske bezbjednosti, obećavajući da će podržati oružane snage obe zemlje ako budu napadnute.

Džonson je potpisao nove deklaracije, koje je Britanija opisala kao “korak u odbrambenoj i bezbednosnoj saradnji”, tokom poseta Švedskoj i Finskoj u srijedu.

„Ono što piše je da ćemo u slučaju katastrofe, ili u slučaju napada na bilo koga od nas, priskočiti jedni drugima u pomoć, uključujući i vojnu pomoć“, rekao je Džonson na konferenciji za novinare u Helsinkiju.

Sa premijerkom Švedske Magdalenom Andresson potpisao je sporazum o zajedničkoj odbrani u slučaju napada, u trenutku kada Švedska razmatra članstvo u NATO-u.

“Ako bi Švedska bila napadnuta i zatražila našu pomoć, mi bismo im priskočili u pomoć”, rekao je Johnson na zajedničkoj konferenciji za novinare u Švedskoj.

“Ako bi jedna od dvije zemlje pretrpjela posljedice katastrofe ili napada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska priskočile bi jedna drugoj u pomoć na različite načine”, navodi se u izjavi solidarnosti. “Vojna pomoć je takođe uključena”, dodala je Andresson.

Britanski premijer Boris Johnson i njegova švedska koleginica rekli su da se odnosi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nikada više ne mogu normalizovati nakon invazije na Ukrajinu.

Johnson se sastao sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson kako bi razgovarali o temama uključujući sigurnost u Evropi.

“Lideri su se složili da su naknadni potresi Putinove invazije na Ukrajinu iz temelja promijenili međunarodnu sigurnosnu arhitekturu”, rekao je Johnsonov glasnogovornik nakon sastanka. “Naglasili da se odnosi s Putinom nikada ne mogu normalizovati.”

Švedska i Finska će narednih dana odlučiti hoće li odustati od decenija neutralnog statusa i pridružiti se NATO savezu. Aktivna diplomatija o priključivanju dvije skandinavske države NATO-u ubrzana je nakon ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara.

Dvije zemlje tražile su garancije od članica NATO-a da će biti zaštićene tokom prelaznog perioda između podnošenja zahtjeva i sticanja punopravnog članstva. Rusija je upozorila Finsku i Švedsku protiv priključenja Alijansi, navodeći da takav potez neće doprinositi stabilnosti Evrope.

Helsinki i Štokholm razgovarali su s članicama NATO-a, uključujući SAD, Francusku i Njemačku, ali dokument potpisan s Britanijom prvi je javno objavljen sporazum.

(Slobodna Evropa, Foto: Pixabay)