Skip to main content

Ukrajina: Učitelji se bore za djecu usred okupacije

Planeta 14. jan 2024.
4 min čitanja

"Niko nije siguran pod beskrajnom ruskom kampanjom terora"

Nakon što je Rusija okupirala i nezakonito anektirala dijelove Ukrajine, mnogi su učitelji prisiljeni raditi na ruskom i slijediti nastavni plan i program koji je odobrila Moskva. No, neki od njih koriste tajne metode.

Roditelji i učitelji u područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom suočavaju se sa zastrašivanjem i prijetnjama ako odbiju novu obrazovnu politiku, koju nameće Moskva. Politika prisiljava nastavnike da rade na ruskom jeziku i prema ruskom nastavnom planu i programu, koji također uključuje nove udžbenike istorije u kojima se opravdava rat u Ukrajini.

Rusija je pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. U septembru te godine Moskva je objavila da je u cijelosti pripojila četiri ukrajinske regije — Zaporožija, Herson, Donjec i Luhanjsk, unatoč tome što je imala samo djelomičnu kontrolu nad tim teritorijima. Invazija je prekinula obrazovanje za hiljade učenika. Sada su škole u istočnoj Ukrajini postale još jedno bojno polje a Rusija nastoji osvojiti srca i umove djece.

„Ujutro moje dijete ide u školu, gdje smo prisiljeni govoriti ruski s našim učenicima i učiti ih po nastavnom programu iz ruskih udžbenika“, rekla je za DW ukrajinska učiteljica i majka jednog malog učenika, koja živi na okupiranom području.

„No, navečer dajemo online časove ukrajinskog i učimo djecu o našim stvarima“, dodala je ona.

Pitanja ruskog i ukrajinskog jezika, istorije i identiteta bila su u središtu sukoba i prije invazije. Milioni građana Ukrajine govore ruski kao prvi jezik. Nakon protesta na Euromajdanu 2014. godine, Kijev je donio zakone koji nalažu širu upotrebu ukrajinskog u javnom životu, u školama, na televiziji i među zaposlenicima u javnom sektoru. Moskva je potom optužila ukrajinsku vladu da diskriminira svoju manjinu koja govori ruski jezik.

‘Djeca to jednostavno ne shvataju’

Izbijanje rata 2022. potaknulo je osoblje da zatvori lokalnu školu, kaže jedna ukrajinska učiteljica koja je željela ostati anoniman. Gotovo godinu dana djeca su pohađala online nastavu prema ukrajinskom nastavnom planu i programu. Međutim, u avgustu 2023. ruski vojnici su prišli učiteljima i pod prijetnjom oružjem prisilili ih da počnu raditi na ruskom jeziku, iz ruskih udžbenika i prema ruskom nastavnom planu i programu.

„Teško je, niko od djece u našem selu ne govori ruski, djeca ga jednostavno ne razumiju, pogotovo ne u nižim razredima. Zato tamo predajemo formalno, a navečer, kod kuće, predajemo na ukrajinskom jeziku, ali samo ako ima internet“, kaže učiteljica. „Vrlo često je preslab za online nastavu ili ga potpuno nema.“

Obrazovanje kao „propagandna mašina“

U svom izvještaju iz decembra 2023., organizacija za ljudska prava Amnesty International optužuje Rusiju da je pretvorila „obrazovanje u propagandni stroj za indoktrinaciju djece“ i da pokušava „iskorijeniti ukrajinsku kulturu, nasljeđe i identitet“.

„Na teritorijima pod ruskom okupacijom zastrašivanje i prisila svakodnevna su stvarnost za porodice, djecu i nastavno osoblje. Niko nije siguran pod beskrajnom ruskom kampanjom terora“, rekla je Anna Wright iz Amnesty Internationala.

Prema procjeni američkog Instituta za proučavanje rata, Moskva trenutačno kontrolira manje od 18 posto teritorija Ukrajine, uključujući i poluotok Krim, koji je anektiran 2014. godine. Amnesty International citira ukrajinsko ministarstvo obrazovanja koje navodi da je od decembra 2022. oko 918 obrazovnih ustanova za djecu od šest do 17 godina smješteno u okupiranim područjima.

Učitelji koriste gerilske taktike

Prkoseći riziku od odmazde ruskih okupatora, neki učitelji, učenici i roditelji počeli su „kopati rupe u svojim vrtovima kako bi sakrili laptope i mobilne telefone ili se skrivaju po tavanima i starim šupama kako bi uhvatili mobilni signal“ za održavanje online nastave na ukrajinskom, navodi Amnesty.

Organizacija je također razgovarala sa školskom bibliotekarkom, koja je rekla da je morala dogovoriti tajni sastanak s učenicima kako bi im dala knjige. Rekla je da su ruske vojne patrole često vršile proizvoljne pretrage u njihovom selu.

Čini se da je to dio šireg obrasca zastrašivanja, koje provode okupacijske trupe. Ruski zvaničnici također koriste prijetnje oduzimanjem djece od roditelja kako bi osigurali poštivanje takvih mjera. Ovo nije prazna prijetnja u ratom razorenoj Ukrajini, gdje su hiljade djece navodno prisilno deportirana u Rusiju i Bjelorusiju.

Majka, koja je odbila poslati svog 15-godišnjaka u školu, rekla je da zbog toga bila konfrontirana s muškarcima koji su nosili ruske uniforme i koji su joj rekli da će njezin sin biti odveden „u sirotište u Rusiji“ ako ne počne pohađati nastavu.

Dječak se vratio u školu i zatekao je „ukrašenu ruskim državnim simbolima, dok je naoružano rusko osoblje bilo stacionirano na vratima i unutar zgrade“, navodi se u izvještaju Amnestyja.

Provjera VPN-a

U razgovoru za DW, aktivistica Violeta Artemčuk upozorava da su sve web stranice, koje nude online nastavu u Ukrajini, blokirane i da im se može pristupiti samo korištenjem VPN-a.

„Okupatori pomno provjeravaju sve uređaje djece i roditelja kako bi pronašli one koji još uvijek uče u ukrajinskim školama“, kaže ona za DW.

Također, roditeljima su obećane povlastice poput „besplatnih izvanškolskih programa, ulaznica za bazen“ samo ako odluče uzeti ruske putovnice, kaže Artemčuk, koja vodi nevladinu organizaciju Donbass-SOS čiji je cilj pomoći civilima u okupiranim zonama.

Valentina Potapova, voditeljica ukrajinske nevladine organizacije „Almenda“ i rođena na Krimu,, poziva Ukrajinu da napravi posebnu online školu za djecu na okupiranim područjima. Takva bi škola, kako kaže, omogućila djeci da uče ukrajinski jezik, povijest i pravo, dok bi se predmeti poput fizike i hemije smatrali univerzalno primjenjivima.

U razgovoru za DW, Potapova je rekla da ovaj prijedlog postoji od okupacije Krima 2014. i stvaranja ilegalnih proruskih vlada u Donjecku i Lugansku. Međutim, kako Kijev to nikada nije proveo, Ukrajina je izgubila cijelu generaciju djece u proteklom desetljeću, kaže Potapova.

(Deutsche Welle/foto: Beta/AP)