Skip to main content

Udruženje albanskih i srpskih porodica nestalih ljudi traže ozbiljnije rešavanje tog problema

Građani 06. дец 2021.
2 min čitanja

Udruženje albanskih i srpskih porodica nestalih zatražilo je danas da se vlasti u Beogradu i Prištini ozbiljnije posvete rešavanju nestalih na Kosovu, ocenjujući da nema napretka bez njihovog pronalaska.

Na konferenciji u susret Međunarodnom danu ljudskih prava koji se obeležava 10. decembra, predsednica tog udruženja Nataša Šćepanović izjavila je da je njihovim najdražima oduzeto osnovno ljudsko pravo, pravo na život i slobodu, dok je porodicama oduzeto pravo da saznaju za njihove sudbine.

„Uzeti ljudski život niko nema pravo. Ljudi su otimani, a onda su smišljeno i planski uklonjeni svi tragovi tog zverstva. To je nedopustivo u 21. veku evropske kulture i civilizacije“, navela je ona novinarima u Medija centru u Beogradu.

Kako je dodala, grubo kršenje ljudskih prava predstavlja i sakrivanje informacija koje bi mogle da doprinesu rasvetljavanju sudbine nestalih.

Šćepanović je pitala dokle će se ta prava kršiti i osporavati i ocenila da svi počinioci moraju snositi odgovornost u skladu sa međunarodnim normama i domaćim zakonima.

„Rešavanje pitanja nestalih je važno humanitarno, pravno i moralno pitanje. Od njegovog rešavanja u velikoj meri zavisi proces pomirenja i izgradnje multietničkih društava koji bi se gradili na temeljima demokratije, vladavine prava i međusobne tolerancije“, ocenila je Šćepanović.

Prema njenim rečima, nema napretka društva i države ukoliko se ne reše takva pitanja.

„Tražimo zaštitu naših prava u svim oblicima. Prvo, pravo da saznamo za sudbine naših bližnjih i pravo na njihov dostojan ukop“, istakla je.

Dodala je da iz tog udruženja traže i pravo da se procesuiraju svi ratni zločini i da dobiju sudski epilog.

Traže i pravo na, kako je navela Šćepanović, zaštitu lične i imovinske sigurnosti, kao i pravo na reparaciju za duševnu bol.

„Pravo da nam se zakonom regulišu sva naša prava„, dodala je i navela da iz udruženja traže i pravo izgradnje memorijala za nestala lica gde su se zločini i dogodili.

Članica tog udruženja Gordana Đikanović je kazala da pravo na istinu krše vlasti i u Beogradu i Prištini.

„(Pravo na istinu krše) Pregovarači, dogovarači, potpisnici Vašingtonskog sporazuma, Londonske deklaracije, Briselskih nekih dogovora, koji se tamo potpisuju i kad to završe daju izjave koje su oprečne jedna drugoj, zavisno iz koje sredine dolaze“, ocenila je ona.

Prema njenim rečima, nakon takvih sastanaka i izjava zvaničnika, porodice nestalih su „sluđene“ jer se zvaničnici „vraćaju tamo gde su bili i pre dolaska tu (na pregovore)“.

„Niti su se šta se dogovarali, niti su se šta dogovorili, niti su išta pokrenuli sa mrtve tačke. To je ta politička volja koja ne postoji dalje“, istakla je Đikanović.

Kako je navela, problem pronalaženja nestalih stagnira već godinama a sve je manji broj onih koji budu identifikovani i predati porodicama.

Ona je rekla da prema evidenciji Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, 1.630 lica sa teritorije Kosova se još uvek vodi kao nestalo.

Na konferenciji u Beogradu prisustvovali su srpski i albanski predstavnici tog udruženja, kao i predstavnici Resursnog centra za nestala lica na Kosovu, a konferenciju na istu temu, kako su naveli, održali su u petak i u Prištini.

(Beta)