Skip to main content

U Hrvatskoj porastao broj ateista, manje kršćana i muslimana

Jugoslavija 23. sep 2022.
3 min čitanja

"Iz vrha crkvene hijerarhije može se očekivati pokušaj da se obezvrijede ili u nekom drugom svjetlu pokažu ovi statistički podaci"

Sve tri velike religije prisutne u Hrvatskoj – katolici, pravoslavni i muslimani – bilježe manji broj vjernika nego 10 godina ranije, pokazali su upravo objavljeni konačni rezultati Popisa stanovništva iz 2021. godine. Eksperti kažu kako bi pad bio i veći, da ljudi nisu konformisti.

Nešto više od 3,2 milijuna hrvatskih građana, odnosno 83,3 posto od njih ukupno gotovo 3,9 milijuna, izjasnili su se na prošlogodišnjem Popisu stanovništva kao katolici. U usporedbi sa rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine, to je za četiri postotna boda manje nego pred 11 godina, kada je katolika u populaciji bilo 86,28 posto.

Broj pravoslavnih vjernika je sa nešto preko 190.000 i 4,44 posto u ukupnoj populaciji 10 godina ranije pao na nešto ispod 130.000 i 3,55 posto na Popisu iz 2021. Podjednako tako, broj muslimana je sa nešto ispod 63.000, odnosno 1,47 posto u ukupnoj populaciji na prošlom Popisu stanovništva sada pao na nešto ispod 61.000, odnosno 1,32 posto u ukupnoj populaciji.

Sociolog religije, posljednji jugoslavenski i prvi hrvatski veleposlanik u Vatikanu Ivica Maštruko kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) da postoje konkretni motivi za pad broja katoličkih vjernika.

‘Nezadovoljstvo temeljnim stavovima’

“Nije to samo izraz nezadovoljstva ponašanjem katoličke hijerarhije, odnosno crkve kao institucije zbog niza afera, već vidimo da postoji jedno nezadovoljstvo temeljnim stavovima koji se na razini hijerarhije prezentiraju u javnosti i koji nisu više prihvatljivi, posebno za mlađe i suvremene generacije”, ocjenjuje naš sugovornik.

Dodatno, sam pad broja religioznih dio je opće tendencije smanjenja religioznosti u svijetu, od Sjedinjenih država nadalje. Čudi ga što pad nije i veći, ali objašnjenje nalazi u – konformizmu.

“Taj broj me iznenađuje u smislu da sam očekivao daleko veći pad. Ali kako su Hrvati i inače skloni jednom konformizmu, to im se još uvijek zbog jedne opće atmosfere u društvu više isplati deklarirati se formalno kao katolici ili kao pripadnici drugih religijskih sistema, jer je uputno na neki način biti pripadnik jednog od postojećih religijskih sistema”, kaže Maštruko.

On kaže kako se iz vrha crkvene hijerarhije može očekivati pokušaje da se obezvrijede ili u nekom drugom svjetlu pokažu ovi statistički podaci, ali da intelektualna, sociološki orijentirana elita katoličkih intelektualaca to stavlja u kontekst kretanja na globalnoj razini i razumije kao upozorenje.

Usporedba podataka pokazuje da je pad broja vjernika Srpske pravoslavne crkve i broja vjernika muslimana između dva popisa izravno povezan s padom broja pripadnika srpske, odnosno bošnjačke manjine u Hrvatskoj.

Blago porastao broj agnostika, skeptika i ateista

Po Popisu stanovništva iz 2011. Srba je bilo 186.633, odnosno 4,36 posto u ukupnoj populaciji, a pravoslavaca 190.143, odnosno 4,44 posto. Po Popisu iz 2021 Srba je bilo 123.892, odnosno 3,20 posto, a pravoslavaca je bilo 129.910, odnosno 3,55 posto u ukupnoj populaciji.

Po Popisu stanovništva iz 2011. Bošnjaka je bilo 31.479, dakle 0,73 posto, a Muslimana je bilo 62.977, odnosno 1,47 posto u ukupnoj populaciji.

Po Popisu iz 2021., Bošnjaka je 24.131, odnosno 0,62 posto u ukupnoj populaciji, a vjernika muslimana 50.981, odnosno 1,32 posto.

Na dan objave rezultata Popisa stanovništva 22. rujna veliku je pozornost javnosti izazvao podatak da se svega 78,8 posto građana izjasnilo kao katolici, što bi bio pad od 7 i po postotnih bodova prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine, dok se čak 186.960 građana izjasnilo kao “kršćani”.

Međutim, iz Državnog zavoda za statistiku pojasnili su da se od tog broja čak 87, 26 posto izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi, a 0,84 posto tog broja Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Paralelno sa padom broja religioznih, u Hrvatskoj je blago porastao broj agnostika, skeptika i ateista. Dok ih je na Popisu stanovništva 2011. bilo 195.893, odnosno 4,57 posto u ukupnoj populaciji, na Popisu iz 2021 ih je 247.149, odnosno 6,39 posto.

(Radio Slobodna Evropa)