Skip to main content

Tribina: Građanska hapšenja biće sve češća, pravda u Srbiji selektivna

Vojvodina 05. jun 2025.
3 min čitanja

“Postoji pravda i postoji pravda za Ćacije, to su potpuno različiti koncepti pravde, njima se može sve”

Mislim da je hapšenje glavnog kriminalca u zemlji egzistencijalno pitanje svih nas, a ako to postavimo kao naše egzistencijalno pitanje, onda će njegovo svako krivično delo da se tiče i nas, istakao je večeras u Futogu advokat Božo Prelević. 

Na tribini „Građansko hapšenje – kako postupiti u slučaju incidenta”, u organizaciji Zbora građana MZ Futog,

Tribina je organizovana jer je pre nekoliko dana u Futogu, na koncertu Beogradskog sindikata, došlo do nasilja, jer je nekoliko muškaraca bacilo farbu ka bini.

Mladić koji je udario jednog od napadača dobio je godinu dana kućnog pritvora uz elektronski nadzor, nakon što je priznao krivično delo i prihvatio sporazum tužilaštva.

Čovek koji je izazvao incidsent bacanjem farbe, danas je osuđen na godinu dana kućnog zatvora, novčanu kaznu od 100.000 dinara i odštetu u iznosu od 300.000 dinara Novosađanki kojoj je naneo povrede.

Građansko hapšenje za sva dela po službenoj dužnosti

Prelević je ocenio da u Srbiji politika nije politika nego obred, a da predsednik Republike više liči na vrača koji ima svoju religiju, svoje sledbenike, svoje šatore i svoje zakone, i koji je 13 godina u krivičnom delu.

“Pred izbore u Zaječaru i Kosjeriću, svuda gde vidite lopovluk i krađu na biračkim spiskovima ili plaćanja glasača, “darivanje glasača” za davanje glasa, ja mislim da je građansko hapšenje tu dozvoljeno, i čak neophodno”, poručio je Prelević. 

Sudija Apelacionog suda u penziji Savo Đurđić je precizirao da je takozvano građansko hapšenje regulisano članom 292 Zakona o krivičnom postupku, gde je navedeno da da svako lice može uhapsiti svako lice koje zatekne pri izvršenju krivičnog dela koja se gone po službenoj dužnosti. 

“To je većina dela  iz Krivičnog zakonika, uglavnom dela protiv života i tela, imovinska dela, protiv polne slobode, javni red i mir, razbojništva, pa i ovo delo vezano   za skup koji je bio u ovom mestu pre pet dana, nasilničko ponašanje na javnom skupu”, rekao je Đurđić.  

Selektivna pravda je prisutna u Srbiji, foto: Autonomija

Tužiteljka Višeg javnog tužilaštva u penziji Jasmina Paunović istakla je da je tanka linija između građanskog hapšenja, napada i nužne odbrane, te da je najvažnije da se prilikom građanskog hapšenja vodi računa o srazmernoj upotrebi sile kako se ne bi desilo da onaj koji pokušava da sprovede građansko hapšenje postane prekršilac zakona, a onaj koga je hapsio oštećeni. 

“Bojim se da će do ovakvih stvari ubuduće dolaziti sve češće, zbog toga morate da obratite pažnju na to jer smo svedoci da se pravda primenjuje selektivno, pravda ne postoji, to moramo da shvatimo i u tom smislu i da delujemo”, navela je Paunović. 

Profesorka Beogradskog univerziteta i aktivistkinja Biljana Stojković  ocenila je da u Srbiji postoji situacija u kojoj se na one koji traže pravdu primenjuje „drakonska pravda“, a da se prema onima koji čine teža dela postupa blaže jer ih “vlast neguje”.

Podsetila je da su aktivisti proveli gotovo tri meseca u pritvoru a da nikome nije jasno za šta su optuženi, kao i da se batinaši SNS koji su slomili vilicu studentkinji brane sa slobode.

“Postoji pravda i postoji pravda za Ćacije, to su potpuno različiti koncepti pravde, njima se može sve”, rekla je ona. 

Podsetila je i da Aleksandar Vučić o “napadačima, o huliganima, o nasilnicima” govori kao o junacima, a o studentima je govorio kao o fašistima, nacistima”.

“Izgleda da ćemo morati da preuzmemo stvari u svoje ruke, što može da bude opasno s obzirom na to da nas sve imitiraju”, rekla je ona.

Bivši inspektor MUP-a Siniša Janković rekao je da organizacija na čijem je čelu, Institut za proučavanje korupcije ”Kareja” vrši monitoring političkog nasilja i političke korupcije koja se dešava u Srbiji, te da je zabeleženo više slučajeva građanskog hapšenja, poput onog koje je izvršio lider Kreni-Promeni Savo Manojlović.

“Za poslednjih 100 dana evidentirali smo oko 520 pojavnih oblika političkog nasilja”, naveo je Janković.

Mora lustracija 

Božo Prelević je istakao da je u Srbiji servilnost centrima moći opsesivna, a da istovremeno nema kontrolnih elemenata, a sve zbog toga što su dosadašnje reforme sprovedene samo kozmetički. 

Savo Đurđić je rekao da se ne smeju zaboraviti svi oni ljudi poput policajca iz Futoga koji je priveo vinovnike nasilja, a zatim suspendovan, kao i da je neophodno sprovesti lustraciju nakon promene vlasti. 

“Taj policajac koji je suspendovan iz Futoga, a koji je radio svoj posao, treba da bude primer. Treba da viknemo – hoćemo policiju koja će raditi posao po zakonu, tako isto hoćemo i sud i tužilaštvo”, istakao je Đurđić.

(Autonomija)