Skip to main content

Stoltenberg: NATO povećava snage za brzo reagovanje sa 40.000 na 300.000 vojnika

Planeta 27. јун 2022.
2 min čitanja
foto: Flickr

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas da će taj vojni savez gotovo osam puta povećati broj pripadnika snaga za brzo reagovanje, sa 40.000 na 300.000 vojnika, u sklopu odgovora na „eru strateškog nadmetanja“.

Stoltenberg je rekao da je taj potez deo „najveće reforme kolektivne odbrane i odvraćanja od Hladnog rata“, u kombinaciji sa drugim merama koje uključuju razmeštanje snaga za odbranu određenih saveznika.

Na konferenciji za novinare uoči predstojećeg samita NATO-a u Madridu, Stoltenberg je kazao da očekuje da saveznici jasno pokažu da Rusiju smatraju „najznačajnijom i direktnom pretnjom bezbednosti“ članica alijanse.

Uoči trodnevnog samita, na kojem se očekuje dogovor 30 članica NATO-a o daljoj podršci Ukrajini u ratu protiv Rusije, Stoltenberg je najavio da će saveznici usvojiti „ojačan sveobuhvatni paket pomoći“, koji uključuje isporuku sistema za sigurne komunikacije i sistema protiv bespilotnih letelica.

Stoltenberg je rekao i da saveznici dugoročno imaju za cilj da pomognu tranziciju Ukrajine sa naoružanja iz sovjetskog doba na modernu opremu NATO-a.

On je takođe izrazio očekivanje da će se saveznici prvi put pozabaviti bezbednosnim izazovima koje donosi delovanje Kine i dodao da će članice NATO-a u Madridu razgovarati o tome kako da odgovore na rastući uticaj Rusije i Kine u njihovom „južnom susedstvu“.

Druga centralna tema samita NATO-a, koji počinje sutra, biće mogućnost članstva Finske i Švedske u alijansi, posle ruske invazije na Ukrajinu.

Turska, članica NATO-a, do sada se blokirala ulasku Finske i Švedske, tvrdeći da dve zemlje imaju tolerantan stav prema organizacijama koje Ankara, ali i EU, smatra terorističkim, poput Radničke partije Kurdistana (PKK).

Turska zahteva da Švedska i Finska odobre zahteve za izručenje osoba koje Ankara traži, članova PKK i osoba za koje turske vlasti tvrde da su povezane sa neuspelim državnim udarom 2016. godine.

Stoltenberg je rekao da su se turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, finski predsednik Sauli Ninisto i švedska premijerka Magdalena Anderson dogovorili da se sastanu na marginama samita.

„Naporno smo radili otkako su Finska i Švedska podnele zahteve za članstvo kako bismo osigurali da se što pre pridruže alijansi. Neću davati nikakva obećanja, ali mogu da vas uverim da aktivno radimo na tome da osiguramo napredak jer su zahtevi Finske i Švedske za ulazak u NATO istorijski“, kazao je Stoltenberg.

(Beta)