Skip to main content

Stejt department: Dezinformacije srpskih tabloida i napadi na novinare glavno obilježje medijske slike u Crnoj Gori

Jugoslavija 13. apr 2022.
2 min čitanja

Nerasvjetljeni napadi na novinare, političko uplitanje u rad Javnog servisa, pristrasno medijsko izvještavanje, sadržaj koji naglašava etničke podjele, dezinformacije iz srpskih medija glavni su atributi medijskog ambijenta u Crnoj Gori.

To je opšti zaključak Izvještaja Stejt Departmenta za 2021. kada je posrijedi sloboda medija. Konstatuju i da su se nezavisni i pro-opozicioni mediji žalili na nejednak tretman i finansijski pritisak od nadležnih ministarstva i institucija, a medijski regulatori tokom godine suočavali sa brojnim zahtjevima da ograniče emitovanje pojedinih kanala iz Srbije, jer podstiču mržnju i netrpeljivost.

Izvještaj Ministarstva spoljnih poslova SAD-a prepoznaje brojne izazove u domenu ljudskih prava, a ni kada je riječ o medijima situacija nije znatno bolja.

Poziva se na podatke Digitalnog forenzičkog centra o hiljadama objava srpskih medija koji se direktno bave Crnom Gorom i njenim unutrašnjim pitanjima. Njihovo izvještavanje, navodi DFC, “na krajnje senzacionalistički i huškački način, često kršeći novinarsku etiku i ljudski moralni kodeks, dovodi do opasnih predrasuda prema Crnoj Gori, njenim građanima i institucijama”.

“AEM je ustvrdio da emiteri kontinuirano stvaraju sadržaje koji podstiču mržnju, netoleranciju i diskriminaciju prema Crnogorcima. AEM je dalje precizirao da su te stanice koristile pogrdan, uvredljiv ili uznemirujući jezik, negirajući nacionalni identitet Crnogoraca, te upozorio da će, ako se kršenja nastave i nakon 15 dana, ograničiti ponovno emitovanje kontroverznih programa u Crnoj Gori. Nije bilo službenih reakcija srbijanskog regulatora niti naknadnih radnji AEM-a”, podsjeća Stejt Department.

Maltretiranje novinara i dalje je nažalost pozamašan segment Izvještaja. Ministarstvo navodi da su pojačane političke tenzije učinile novinare metama. Podsjeća na zastrašujuće prijetnje smrću koje je dobio naš kolumnista Dragan Bursać, urednik Darko Šuković i redakcija Antene M. Optuženi Srđan Mišović je za prijetnje smrću dobio uslovnu zatvorsku kaznu, koja se neće izvršiti ukoliko ne učini novo krivično djelo.

Podsjećaju i da slučaj ranjavanja novinarke Vijesti Olivere Lakić nije riješen, a da su tokom prošle godine i drugi zastrašivani na različite načine, poput reportera N1 i Vijesti tokom izvještavanja sa ustoličenja Joanikija na Cetinju.

Govoreći o sveštenstvu Crkve Srbije, Stejt Department navodi i da su novinarka Javnog servisa Tanja Šuković i kamerman Dragan Tomašević podnijeli krivičnu prijavu protiv SPC, jer im nije dozvoljeno da snime grupu građana koja je izvodila performans ispred Cetinjskog manastira. “Šuković je kazala da su sveštenici bili agresivni, vrijeđajući njen nacionalni identitet, dok su iz SPC odgovorili da RTCG nije imala dozvolu da snima na posjedu crkve.”

U odjeljku posvećenom protipravnom miješanju u privatnost, izvještaj napominje i sljedeći slučaj:

“Jedna od vladajućih stranki – Demokratska Crna Gora objavila je tajno snimljeni razgovor novinarke Tamare Nikčević sa gostom pred početak emisije na Javnom servisu, i tužila novinarku za zloupotrebu pozicije, jer je iznijela kritični stav prema toj stranci. Demokrate su se suočile s brojnim kritikama zbog nedozvoljenog snimanja, odnosno objave takvog snimka.”

Još je jedna epizoda Javnog servisa naročito slikovita:

“Uprkos usvajanju dva nova medijska zakona kako bi se povećala transparentnost RTCG-a, nevladin sektor utvrdio je da zakonom definisana uloga parlamenta u postupku naimenovanja i razrješenja UO RTCG, dokazuje da političke partije žele zadržati kontrolu nad Javnim servisom. Savjet je ignorisao pritužbe na mehanizam izbora članova i odabrao devet novih članova. Oni su zatim od četiri prijavljena kandidata izabrali građanskog aktivistu Borisa Raonića za glavnog direktora RTCG. Media centar je naveo da su četiri od devet članova Savjeta u konfliktu interesa s Raonićem, što su oni negirali.”

Podsjetimo, Izvještaj o ljudskim pravima američki Stejt Department objavljuje posljednjih 46 godina. Taj dokument obuhvata procjenu stanja međunarodno priznatih pojedinačnih, građanskih, političkih i radničkih prava, utvrđenih u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim međunarodnim sporazumima.

(Antena M)