Skip to main content

SOFIJA MANDIĆ: Izborno pravo ugroženo – samo kontrolori mogu da odbrane izbornu volju građana

Izdvajamo 09. мар 2017.
5 min čitanja

Novo Uputstvo za sprovođenje izbora za predsednika republike koje je je usvojila Republička izborna komisija (RIK) moglo bi značajno da ugrozi izborno pravo građana, jer uspostavlja novi mehanizam načina utvrđivanja izbornih rezultata, među kojima je i prepravljanje javnih isprava, što predstavlja krivično delo, upozorila je u intervjuu za Autonomiju pravnica koja se bavi analizom izbornog procesa Sofija Mandić.

Ona ja ukazla da ostaje da se vidi koliko će novi mehanizam vladajuće strukture koristiti, ali da samo njegovo uspostavljanje izaziva veliku zabrinutost po pitanju regularnosti predstojećih izbora, zbog čega je, kako je istakla, izuzetno značajno da kontrola izbora bude dobro osmišljena i organizovana.

„Čini mi se da su sumnje javnosti u regularnost izbora sasvim opravdane. Ovde se ne radi samo o lošem predosećaju, već o činjenici da od 2012. godine imamo sistemsko kršenje izbornih pravila. Podsetimo, u Srbiji su izbori prema važećim propisima i dalje tajni, lični, neposredni i slobodni. Međutim, zastrašivanja i ucenjivanja, pogotovo na lokalnim izborima, su prestali da budu tajna aktivnost vladajuće stranke. Imamo čak i nerešen slučaj otmice tokom prethodnih lokalnih izbora u Vrbasu. Republička izborna komisija je polako postajala ispostava vladajuće strukture, tako da danas u njoj dve trećine članova čine članovi neke od stranaka vladajuće koalicije ili članovi koji su izabrani na njihov predlog. Uz najbolje izborne propise, imamo problem sa sposobnošću takvog tela da odlučuje samostalno, u javnom, a ne partijskom interesu“, navela je Sofija Mandić.

Smatra da kapaciteti za kontrolu izbornog procesa postoje, ali da članovi biračkih odbora treba da shvate važnost njihovog zadatka, te da „vrlo dobro nauče izborna pravila i da budu izuzetno pažljivi tokom izbornog dana, jer ukoliko ozbiljno shvate svoj posao – oni mogu biti branioci izborne volje građana„.

Ukazali ste već u javnosti da je posebno problematično novo Uputstvo za sprovođenje izbora za predsednika Republike, koji je je usvojila Republička izborna komisija (RIK), odnosno deo tog Uputstva kojim se reguliše utvrđivanja izbornih rezultata, a ne sam način sprovođenja izbora. Šta je i zbog čega sporno u tim odredbama i da li su one u skladu sa izbornim zakonom?

– Kako se izborni zakon nije menjao, prostor za dodatno urušavanje izbornih procedura vladajuća struktura traži kroz promene podzakonskih akata Republičke izborne komisije. Iako su u pitanju podzakonski akti, oni su izuzetno značajni jer detaljnije regulišu izborni postupak, poput pravila o primanju i preuzimanju izbornog materijala i prebrojavanju glasova. Uputstvo koje pominjete u jednom delu uvodi sasvim novo pravilo – da jedna osoba koja je članica RIK-a, zajedno sa predstavnikom Republičkog zavoda za statistiku, vrši prepravke u zapisnicima sa biračkih mesta. Ovo je neshvatljivo iz najmanje tri razloga. Prvog, jer je RIK kolektivni organ koji pri utvrđivanju izbornih rezultata odlučuje većinom, dok ovde imamo slučaj da takve odluke donose pojedinci. Drugi razlog je taj što predstavnik Republičkog zavoda za statistiku ima tehničku ulogu u radu RIK-a i nema pravo odlučivanja u ovom telu. Samim tim, ne bi smelo da bude govora o tome da ova osoba vrši prepravke u zapisnicima biračkih odbora. Treći i najvažniji razlog je taj što prepravljanje javnih isprava – predstavlja krivično delo!

Kako se može opravdati da je, na primer, veći broj važećih i nevažečih izbornih listića od broja upisanih birača na jednom biračkom mestu posledica „logičko-računske greške“, a ne krivičnog dela, kako to predviđa novo Uputstvo?

– To je još jedan od problema sa novim članom 91 Uputstva o sprovođenju izbora. Naime, neke od predviđenih prepravki mogu se posmatrati kao logičko-računske greške, poput one kada se u zapisniku ne naznači broj važećih listića, ali je jasno naveden broj glasova koji je dobio svaki kandidat. Tu je sporno samo ko ovu omašku može da utvrdi i na koji način. Međutim, novo rešenje uvodi mogućnost da se na kraju dana ne poklopi broj primljenih listića koji se konstatuje pre početka izbornog dana, sa zbirom izašlih glasača i neiskorišćenih listića. RIK uvodi pravilo koje će konstataciju o ovakvoj nepodudarnosti proglasiti za tehničku grešku, a ne nezakonitost tokom izbora. Ako na biračkom mestu imate 200 listića više u kutiji nego što je preuzetih listića – kako neko može da tvrdi da je ovako upisan broj greška, a ne utvrđeno stvarno stanje? Sada će ovako nešto biti ne samo proglašeno za grešku, već i prepravljeno i tobož verifikovano. To je ono što budi dodatni strah od onog što nas čeka u izbornoj noći.

Znači li to da čak i u slučaju uspešne kontrole toka glasanja, učesnici izbora, odnosno njihovi predstavnici u RIK-u, kao i drugi kontrolori (NVO, OEBS) zapravo ne mogu da iskontrolišu prebrojavanje glasova, jer praktično dvoje ljudi (jedan član RIK-a i jedna predstavnik Republičkog zavoda za statistiku) mogu da prepravljaju izborne rezultate po sopstvenom nahođenju pravdajući to ispravljanjem tzv. logičko-računske greške?

– Prilično smo prepušteni sami sebi. Ovo što ste rekli je tačno, čak i uz dobru kontrolu postoji mogućnost manipulacije u sedištu RIK-a. Međutim, važnost kontrole je i dalje važna, jer samo tako možemo sprečiti štetu većeg obima. Sa dobrim podacima iz biračkih odbora i podnetim prigovorima zbog nepravilnosti je ugrožen i plan za manipulaciju glasovima.

Postoje li bilo kakvi kriterijumi kojih se u tom pogledu oni moraju pridržavati i mogućnost da RIK njihove odluke odbaci, ili su one konačne?

– Pravilo je formulisano tako da je ispravka izvršena i parafirana. Dakle, potvrđena. Pravilo ne govori ništa o tome da li će RIK o ovakvoj parafiranoj ispravci glasati. Mislim da odgovor na vaše pitanje može varirati u zavisnosti od javne reakcije na nova pravila igre. Ukoliko reakcije budu jače, postoji mogućnost da se o prepravkama izjašnjava RIK. Međutim, vladajuća koalicija ima nesumnjivu većinu u RIK-u, pa je nada da takva odluka neće biti izglasana prilično neutemeljena.

Da li su mogući prigovori učesnika izbora na takve odluke?

– Prigovori su mogući na ono što se odvijalo na biračkom mestu. Na odluku o ispravkama i njihovom parafiranju za sada ne postoji pravni lek. Ovo je na neki način i logično, jer je u suštini u pitanju protivpravna radnja. Da živimo u pravnoj državi, nakon pokušaja prepravke javne isprave, reagovao bi javni tužilac.

izbori
Dugo čekanje na odluku Ustavnog suda (karikatura: STUPS)

I na prethodnim parlamentranim izborima prošle godine imali smo situaciju da je RIK glasanjem utvrđivao izborne rezultate sa biračkih mesta sa kojih nisu stigli zapisnici biračkih odbora, ili su oni bili nepotpuni. Da li se ovim “legalizuje” takav način “utvrđvanja” izborne volje građana?

– Tako je. Ovo je upravo pokušaj legalizacije i potencijalno proširivanja prakse “verifikacije” nepotpunih ili rezultata koji upućuju na nepravilnosti na biračkom mestu. Prošle godine smo ih pitali odakle im osnov za ono što rade. Ove godine su taj osnov, makar prividno, stvorili.

Kakve su pravne mogućnosti osporavanja Uputstva RIK-a, da li je to obraćanje Ustavnom sudu? I kakve su posledice ako USS ne reaguje promptno, već odluku donese nakon izbornog procesa, kao što je bio slučaj sa odlučivanjem o prebrojavanju glasova sa Kosova, na primer?

– Uputstvo se može osporavati na Ustavnom sudu, kao i svaki drugi opšti pravni akt. Prema mojim informacijama, tim jednog od kandidata će podneti inicijativu za ocenu zakonitosti, sa predlogom da primena sporne odredbe bude onemogućena do donošenja odluke suda. Ono što je loša vest jeste da procesi pred Ustavnim sudom traju dve i više godina, kao i da sud nije dužan da postupi po inicijativi. To nas ostavlja više na terenu nade da će sistem ozibiljno uzeti u razmatranje zaštitu izborne volje građana. Zato mislim da je izborna volja građana u rukama članova lokalnih biračkih odbora, javnosti i savesti članova Republičke izborne komisije. Oni su svi pravnici i još uvek gajim nadu da će neki odbiti da se ponašaju suprotno zakonu.

Branka Dragović Savić (Autonomija)