Skip to main content

Sarajevski student pokušava ‘probušiti’ smog i spasiti grad

Jugoslavija 29. nov 2022.
5 min čitanja

"Nauka u Bosni i Hercegovini nalazi se u jako teškoj poziciji jer generalno malo se ulaže u nauku, i ne daje se omladini dovoljno prostora da svoje vještine rješavanja problema prezentuju kroz neka takmičenja"

Zagađenje zraka jedan je od najvećih ekoloških problema u zemljama regije, a stanovnici gradova na Balkanu već godinama se početkom nižih temperatura guše u smogu. Rješenje za ovaj izraženi problem pokušava pronaći Damir Hanić, student treće godine mašinstva na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, koji je osmislio MED modul, uređaj koji ima ulogu raspršivanja srebro jodida (Agl), a koji direktno uklanja čestice magle ili smoga iz zraka.

Ističe da je MED modul i ideja zaprašivanja smoga u testnoj fazi, iako je nauka o srebro jodidu testirana posljednjih 60 godina. Trenutno u Sarajevu radi na testiranju kohezije drona, MED modula i srebro jodida, kao i djelovanju srebro jodida u gradskim površinama.

„Prvenstvena ideja je bila s modelskim raketama, koje su generalno interesantne međutim bilo što, a što se ponaša kao neka eksplozija iznad ljudi, budi teška sjećanja na našu prošlost te ta ideja je morala da se koriguje i promjeni. Od svih letjelica koje su generalno dostupne za nabavku, teretni dron je jedino rješenje za našu sredinu jer je relativno jeftin u poređenju sa, na primjer, avionima, može se lagano kontrolisati i ne zauzima puno prostora. Kada sam to saznao, počeo sam da dizajniram par verzija MED modula koji bi se mogli zakačiti na različite veličine dronova te bi s time bio modularan. Najveći izazov s kojim se trenutno susrećem jeste nabavka adekvatnog drona i 3D printera za ovaj zadatak, te samo dizajniranje, modeliranje i kreiranje MED modula po parametrima tog drona nije toliko komplikovan proces“, kaže Damir Hanić.Hanić ističe da je MED modul u testnoj fazi (Ustupljeno Al Jazeeri)

U ovoj njegovoj ideji srebro jodid je ključna komponenta jer ima hemijska svojstva da može da kupi male čestice vode i od njih stvarati kapljice. S dovoljno kapljica, pravio bi vještačku kišu. Srebro jodid se koristi od 1960-ih godina u protugradnim raketama i u zadnjih dvadeset godina se koristi u cloud seeding metodi, najčešće u dijelovima gdje usjevi imaju malo vode.

„MED modul se sastoji od statora, elektronike, i rotora, posude. Modul bi bio zakačen na dron koji bi služio kao prevozno sredstvo do gornje površine smoga. U posudi bi se nalazio srebro jodid, dron bi poletio iznad smoga, modul bi se aktivirao i zaprašio smog srebro jodidom. Pravljenjem vještačke kiše, ‘bušili’ bismo rupe u smogu, te bismo time dopustili sunčevoj toploti i zrakama da dođu do asfalta. Tako počinje vertikalno zagrijavanje tla, a i lokalno horizontalno zagrijavanje smoga, i time u konačnici postižemo lagano podizanje smoga. Nakon određene visine, otprilike od 800 do 1000 metara, smog bi bio prepušten visokim vjetrovima te bi se dekoncentrisao i raspršio. Efikasnost bi se postigla s većim brojem dron jedinica ili nekim drugim ‘prevoznim’ sredstvom poput aviona i time se postiže skalabilnost i održivost cijelog projekta“, navodi sagovornik.

Rješavanje akutnog smoga

Pričajući o prednostima MED modula, napominje kako eksperti u polju zagađenja zraka kažu da se još dugo vremena neće uspjeti u potpunosti riješiti problem zagađenja zraka u urbanim sredinama.

„Iz ovih razloga sam shvatio da se treba poduzeti nešto u međuvremenu. Dakle, primarna prednost je da će MED modul rješavati akutne smogove, kada druga rješenja ne mogu da pomognu, koji su štetni za većinu ljudi, što jeste iznad 150 AQI (indeks kvaliteta zraka). Druge prednosti su što na našem tržištu nema sličnih rješenja i kompletan sistem je lagan za prenositi iz jedne u drugu urbanu sredinu. Poslije početne investicije, cijeli sistem je relativno jeftin kada usporedimo s brojem problema i troškova koje smog uzrokuje koji se manifestiraju kroz saobraćaj, zdravlje ljudi, zagađivanje okoline, potrošnju energenata. Također, kroz ovaj projekt bi se mogli uposliti osobe s tjelesnim oštećenjima.“

Mane ovog rješenja su da je njegovo djelovanje limitirano samo na par dana u godini kada je smog najkoncentrovaniji te što bi dronom upravljao čovjek pa onda postoji mogućnost ljudske greške i manjka preciznosti u navigiranju drona, ili adekvatnom zasijavanju srebro jodida. Ipak, projekt ovog mladog inovatora dobio je pozitivne reakcije struke.

„Nekoliko osoba iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine je čulo za ideju te su dali pozitivne komentare na ideju i na njenu utemeljenost u nauku. Pošto su do sad rješenja samo mjerenja zagađenja zraka, bilo im je drago čuti nešto što je konkretno i novo za našu sredinu. Pored njih, nisam imao neke detaljnije razgovore o ideji. Naravno, ja sam uvijek otvoren za bilo koji vid saradnje, savjeta ili kritike koji bi mogli uputiti projekt ka njegovoj finalnoj realizaciji“, govori Damir Hanić.

Mišljenja je da se nauka u Bosni i Hercegovini nalazi u jako teškoj poziciji jer generalno malo se ulaže u nauku, i ne daje se omladini dovoljno prostora da svoje vještine rješavanja problema prezentuju kroz neka takmičenja.

„Postoji velika zainteresovanost za nauku, kao primjer mogu da predstavim ovogodišnji Maker Faire gdje su organizatori uspjeli okupiti 10.000 mladih studenata, inovatora i mentora. Mislim da najbolja investicija koju bi država mogla da uradi jeste da počne da daje više prostora i resursa novim idejama i rješenjima koji se konkretno tiču naše sredine. S takvim djelovanjem vlade, mislim da smo svi na dobitku, građani, inovator i vlada. Što se tiče moje ideje, još uvijek nisam dobio konkretnu podršku od države ili lokalnih vlada, međutim dobio sam par poziva od pojedinaca iz vlade koji su zainteresirani da saslušaju ideju i vide kako bi mi mogli pomoći“, izjavljuje sagovornik.

Promjena načina razmišljanja o zagađenju zraka

Ovaj mladi inovator ideju za ovaj projekt pronašao je tokom srednjoškolske razmjene u Italiji pripremajući pastu, kada je zaključio da se pasta zapravo može koristiti kao materijal za kreiranje raznih geometrijskih oblika. Nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu, vidio je otvoren konkurs za prijavu na Bosnian Science Project Olympiad (BOSEPO) takmičenje, te je svom ocu rekao da se želi prijaviti s idejom rakete.

„Dobio sam odgovor od njega da sama raketa nema funkciju te da ne bi bila dobra ideja za takmičenje, te da moram potražiti neku njenu svrhu. Nakon dugog razgovora s njim zaključili smo da se može raketa koristiti kao prevozno sredstvo koja bi imala modul od paste na vrhu u kojem bi se nalazio srebro jodid, što bi se moglo koristiti za suzbijanje smoga u urbanim sredinama. Na takmičenju sam osvojio prvo mjesto od 139 takmičara, a moj brat Emir mi je bio mentor na tom takmičenju.“

Ne krije da bi mu bilo drago da vidi da se mnogo više priča o zagađenju zraka i da imamo puno više rješenja za taj problem.

„Jedan od primarnih planova jeste uvezati se s nekim investitorom, nevladinom organizacijom, ambasadom ili lokalnom vladom koji su volji da finansiraju nabavku opreme poput adekvatnog drona, 3D printera… te da u s pomoć njih napravim kvalitetan istraživački rad koji bi služio kao inicijativa za promjenu načina razmišljanja o zagađenju zraka u Bosni i Hercegovini te da sa svojim djelovanjem motivišem mlade, ali i one starije da počnu više razmišljati o svom zdravlju i naravno okolišu“, poručuje Damir Hanić.

Prema njegovim riječima, život u našoj zajednici dosta je izazovan, te se na svakom koraku borimo protiv tuđih strahova, predrasuda i neznanja. Iako je put do same realizacije dosta komplikovan i zamršen, uvjerava da je potrebno imati jako detaljan i kvalitetan plan realizacije svojih ciljeva.

„Dok god mislimo da smo dovoljno detaljni, znajmo da taj plan treba još više razraditi, jer s adekvatnim planom razbijamo sve prepreke te imamo jasno kristalisan put do realizacije tog cilja. Koliko god ljudi s Balkana bili socijalni i voljeli sve raditi u zajednici, nažalost u svijetu nauke, inovacija i biznisa, često ćemo se susresti s činjenicom da moramo sve sami uraditi. Iako to zvuči strašno, samoća je upravo najbolji prijatelj novim idejama i njihovoj realizaciji“, zaključuje sagovornik.

(Al Jazeera, foto: Pixabay)