Nećemo se umoriti u potpori Ukrajini – poručili su sudionici Prvog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme, koji je u ukrajinsko-hrvatskoj organizaciji održan u Zagrebu 25. listopada.

Na skupu su sudjelovali sudionici više od 50 zemalja i pet međunarodnih integracija, a organizatori ističu da su među sudionicima svi članovi skupine industrijaliziranih zemalja svijeta – G7.

„Poslali smo Ukrajini snažnu poruku – mi smo uz vas. Osudili smo nezakonitost agresije i poručili Rusiji da se povuče iz Ukrajine i prekine rat“, kazao je predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković.

„Jasna je to poruka i predstavnicima Ruske Federacije – agresoru – da se civilizirani demokratski svijet neće umoriti od potpore Ukrajini i da ćemo biti uz njih sve dok ne oslobode i posljednji centimetar svog teritorija. Pokazali smo solidarnost sa ukrajinskim narodom i spremni smo na tome ustrajati do kraja“, kazao je Jandroković.

On je podsjetio da je ovo bio samit predstavnika parlamenata, dakle onih koji su izabrani od građana i koji imaju mandat tražiti od svojih vlada da ne mijenjaju svoju politiku prema Ukrajini.

Prema ocjeni predsjednika ukrajinske Vrhovne Rade Ruslana Stefančuka, samit je bio jedinstven ne zbog toga što se toliko govorilo o Ukrajini, nego zbog toga što su svi sudionici zaključili da su – kada se radi o Ukrajini – svi na istoj strani.

A onima koji su – kako je kazao – na drugoj strani civilizacije i povijesti, poručio je: „Pogledajte nas – ovo je podrška i prijateljstvo, ovo je civilizacija i mir. Ukrajina će opstati i Ukrajina će uspjeti“.

U Deklaraciji se potvrđuje spremnost država sudionica da politički, financijski, diplomatski i humanitarno i na druge načine nastave podupirati Ukrajinu da ponovno uspostavi svoj teritorijalni integritet.

Također, potvrđeni su zaključci sa inauguracijskog samita Krimske platforme gdje je izražena opredijeljenost za obranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i za obranu međunarodnog pravnog poretka, i gdje je osuđena protuzakonita aneksija okupiranih dijelova Ukrajine.

Što je poručio Zelenski?

Skupu se video-vezom iz Kijeva obratio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

„Rusija tvrdi da je Krim njihov od 2014., ali mi smo sada ovdje kako bismo pokazali da je ono što se dogodilo na Krimu privremeno, okupacija“, rekao je.

„Tek kada Krim bude oslobođen, svijet će osjetiti da je siguran i da je rat gotov. Potrebne su nam tri stvari u ovim teškim vremenima: vojna podrška, financijska podrška i sankcije. Ja vas molim da to radite, što jače, to je temelj za budući mir“, apelirao je ukrajinski predsjednik.

Pelosi: Uz Ukrajinu smo, osuđujemo aneksiju Krima

Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi, koja osobno sudjeluje na samitu, ocijenila je da je ruski napad na Ukrajinu napad na samu demokraciju.

„Ničim izazvani napadi, brutalni napadi, progonstva… To je kampanja zastrašivanja, vojnici ubijaju ljude na cesti, ubijaju civile, Putin napada energetska postrojenja kako bi Ukrajinci ostali bez struje, govorimo o silovanjima, otmicama djece, to nije humano ponašanje. Uništavanje energetskih postrojenja je ratni zločin, to su sve ratni zločini koje Putin čini. Svi mi ovdje smo uz Ukrajinu, osuđujemo aneksiju Krima, bit ćemo uz Ukrajinu dok ne dobije rat“, najavila je Pelosi.

Ona je naglasila kako je „iznimno važno da ostanu čvrste sankcije protiv Rusije, da se obustave uobičajeni trgovinski odnosi. Ovdje je na kocki sama demokracija. Ukrajina se bori za sva nas, za našu demokraciju Predsjednik (SAD, Joe) Biden je rekao da ostajemo uz Ukrajinu do kraja“, podsjetila je Pelosi.

Hrvatski premijer Andrej Plenković podjetio je kako je Hrvatska kontinuirano davala humanitarnu i vojnu podršku Ukrajini.

„Domaćinstvo ovog samita je simbolički da hodamo uz Ukrajinu, da smo s prijateljem u potrebi. Biti na strani Ukrajine je moralan i ispravan čin. Ne biti uz Ukrajinu znači biti uz Kremlj i s njegovim ortacima, biti protiv svih demokratskih načela“, kazao je hrvatski premijer.

Predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a, američki kongresmen Gerald N. Connoly poručio je da su „ulozi sada veći nego mjesta na geografskoj karti“.

„Sada je ulog sudbina liberalno-demokratskih vrijednosti i života temeljenog na slobodi, nasuprot potpunom gaženju tih sloboda. Mi moramo stati uz Ukrajinu u obrani tih vrijednosti, i kada nas naši unuci budu pitali gdje smo bili kada je Rusija pokrenula bezobzirnu kampanju da zatre slobodu u Europi, moramo sve učiniti da možemo reći – ja sam stajao uz bok Ukrajini“, rekao je Connoly.

O protjerivanju krimskih Tatara

Predsjednik Medžlisa krimskih Tatara Refat Čubarov kazao je kako Rusija protjeruje s Krima autohtono tatarsko stanovništvo i etničke Ukrajince koji su ostali vjerni Kijevu, a u isto vrijeme šalje sve veći broj Rusa kako bi tamo postigla etničku dominaciju.

„Time Putin želi dovršiti sotonistički plan Staljina koji je 1944. deportirao krimske Tatare“, kazao je Čubarov i naglasio da njegovoj etničkoj skupini vrijeme ne ide u prilog.

Na važnost tatarske zajednice na Krimu upozorio je u svom istupu i predsjednik turskog parlamenta Mustafa Šentop.

Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Tiny Kox založio se za osnivanje posebnog suda za ratne zločine počinjene u ratu u Ukrajini.

„Veselim se sljedećem parlamentarnom samitu Međunarodne krimske platforme u Krimu sljedeće godine“, poručila je na kraju svog izlaganja predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović, pridružujući se želji predsjednika ukrajinske Vrhovne rade Ruslana Stefančuka da se, nakon Zagreba, parlamentarna dimenzija Krimske platforme iduće godine održi u krimskom gradu Bahčisaraju.

Srbija nije učestvovala na Krimskoj platformi u Zagrebu posle zahteva Harčenka

Na sastanku ambasadora Rusije Aleksandra Bocana Harčenka sa predsednikom Skupštine Srbije Vladimirom Orlićem, održanom 16. septembra, ambasador je „izrazio očekivanje da delegacija Narodne skupštine Republike Srbije neće učestvovati na samitu Krimske platforme“, koji se održava u Hrvatskoj.

Ovo se navodi u skupštinskoj zabelešci, objavljenoj 21. septembra, o razgovoru Orlića i Bocan Harčenka.

Podsetimo, u Zagrebu je održan prvi parlamentarni samit Krimske platforme, na kom je učestvovalo više od 40 zemalja, ali ne i Srbija.

Agencija Hina je ranije prenela da je Srbija pozvana na samit, ali se nije odazvala pozivu.

(Slobodna Evropa / N1, Foto: Pixabay)