Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) u Hrvatskoj Milorad Pupovac pozvao je danas vlasti u Hrvatskoj i u Srbiji da ne čine ništa u međusobnim odnosima što bi moglo biti loše za manjine u dvije države i što bi moglo otežati “naše živote s jedne i druge strane granice”.

“A mi ćemo učiniti sve što bi moglo biti dobro za naše zemlje i što bi moglo olakšati njihove međusobne odnose. Zato želim zahvaliti predstavnicama i predstavnicima Hrvata iz Srbije što su i ove godine ovdje”, rekao je Pupovac na prijemu koji je SNV organizovao u Zagrebu povodom Badnjeg dana.

Dodao je da je očuvanje mira nespojivo s toleriranjem ili poticanjem ekstremizacije međuetničkih, međuvjerskih, društvenih i političkih odnosa.

“Mi, narodi s prostora bivše Jugoslavije, smo izašli iz 20. stoljeća, a kojeg je učeniji od nas imenovao ‘dobom ekstrema’, s ekstremizacijom svojih politika i svojih egzistencija. Premda je učinjeno mnogo da ih se oslobodimo, one su i dalje tu, u starom ili novom ruhu. Čujemo ih na stadionima, gledamo ih na komemoracijama, slušamo ih za političkim govornicama, čitamo ih na zidovima hramova”, kazao je Pupovac.

Prema njegovim riječima, izgradnja mira nespojiva je s “prakticiranjem pravednosti posredstvom kolektivizacije krivice”.

“Malo je naroda koji iz ovog ili onog razloga u nekom historijskom momentu nisu iskusili teret kolektivizacije krivice. Pogrešno je vjerovanje da se oslobođenje od nje može postići političkim, sudskim ili vojnim kolektivnim okrivljivanjem i kažnjavanjem Drugoga. Takvo vjerovanje i na njemu zasnovano djelovanje proizvodi začarani krug nepravde”, ocijenio je Pupovac.

Založio se za školovanje za mir, za školovanje mladih za mir i odgovornost u čuvanju mira i njegovu obnavljanju tamo gdje ga ugrožava i razara rat.

Specijalni izaslanik predsjednika Srbije za rješavanje pitanja nestalih s Hrvatskom Veran Matić je važnost suradnje i empatije, pogotovo kod mladih, anegdotalno usporedio s filmom “Ljeto kad sam naučila letjeti”.

“Kada slušam o suradnji Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj, poželim istu suradnju i za te dvije zemlje. Kada čujem popis zajedničkih projekata tijekom godina, zaista sam ponosan na napredak”, rekao je Matić.

Prema njegovim riječima, pitanje nestalih je i dalje vrlo bolno za obje strane i na tome se trebalo raditi više.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je kako je posebno važna poruka mira i solidarnosti, u današnje vrijeme kad je svijet obilježen velikim sukobima i nesigurnostima.

Dodao je da se suradnjom s predsjednicima nacionalnih manjina potiče tolerancija i obostrano uvažavanje.

Spomenuo je rad na obnovi u mnogim gradovima i selima u kojima žive predstavnici srpske nacionalne manjine i važnost istine o ratnim žrtvama.

Plenković je rekao da će tema izbora u Srbiji i manjka izbora manjinskih zastupnika, ističući primjer DSHV-a, biti važna tema za koju je rekao da vjeruje da će se postići konsenzus.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Srbije Jasna Vojnić spomenula je važnost manjina i razvoja infrastrukture u hrvatskim područjima na kojima žive.

“Manjine mogu biti most, ali nemaju svoju funkciju ako na obalu stavljamo znakove upozorenja”, ocijenila je ona.

Dogradonačelnik Zagreba Luka Korlaet rekao je da je nacionalni identitet jedna od važnih i glavnih komponenti grada Zagreba i podsjetio da je glavni grad Hrvatske podigao spomen-područje zagrebačkoj obitelji Zec, koja je ubijena tokom rata.

Boris Milošević, saborski zastupnik i zamjenik predsjednika SNV-a, rekao je da su Srbi kao zajednica u Hrvatskoj trenutno devastirani i većina ih je starije stanovništvo.

Novčić prilikom lomljenja božićne pogače-česnice izvukao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Dobitnici nagrada

Ove godine, dva su dobitnika nagrade “Svetozar Pribičević” za unapređenje hrvatsko srpskih odnosa:- profesorica Antonija Petričušić i gradonačelnik Grada Otočca Goran Bukovac.

Petričušić je stručnjakinja u području zaštite nacionalnih manjina na europskom nivou. Obnaša funkciju izvanredne profesorice na katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu i gostujuća je profesorica i članica Akademskog vijeća Europskog regionalnog poslijediplomskog studija demokracije i ljudskih prava.

Bukovac je prije nego što se upustio u aktivnu politiku, cijeli svoj radni vijek proveo u obrazovnom sustavu, kao nastavnik predmeta iz područja društvenih znanosti u Gornjem Kosinju, Gospiću i Otočcu.

Nagrada Diana Obexer Budisavljević posvećena je principima solidarnosti, pravednosti i humanosti, a ove godine dodijeljena je prof. dr. sc. Milovanu Kubatu. Kad je stigao u Zagreb, bavio se razvojem medicinske znanosti i osnovao prvi DNA laboratorij u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu – između ostalog i za potrebe identifikacija žrtava rata.

Nagrada „Diana Budisavljević“ za pravednost i humanost dodijeljena je Marici Šeatović, predsjednici udruge Porodica protiv zaborava, koja se bori za prava srpskih civilnih žrtava rata u Hrvatskoj. Već godinama sudjeluje u komemorativnim aktivnostima SNV-a u Vukovaru, ali i drugim mjestima stradanja civila hrvatske kao i srpske nacionalnosti.

Nagrada „Dr. Gojko Nikoliš“ za antifašizam dodijeljena je Neli Pamuković, aktivistici koja je 1991. sudjelovala u Antiratnoj kampanji Hrvatske. Suosnivačica je Skloništa i Ženskog savjetovališta, kao i Centra za ženske studije, poznata po svom zastupanju prava žena na slobodu tijela i uma.

Nagradu „Dr. Gojko Nikoliš“ za antifašizam dodijelili su Lazi Đokiću, aktualnom predsjedniku UABA grada Vukovara i ZUABE Vukovarsko-srijemske županije.

Nagrada „Nikola Tesla“ dodijeljena je Predragu Ličini za podizanje kvalitete vidljivosti srpskih institucija u Hrvatskoj, kreativno i neskriveno deklariranje pripadnosti srpskom narodu i širenje dobre umjetničke i suradničke energije.

Mnogobrojnim prisutnima su se obratili i episkopi Srpske pravoslavne crkve Jovan Ćulibrk i Kirilo Bojović.

(Autonomija, arhivska foto: Beta)