
Nedavne optužbe da Komesar za proširenje i susedsku politiku Oliver Varhelji utiče na ublažavanje rečnika u izveštajima Evropske komisije o napretku država kandidata koji su objavljeni prošle nedelje, posebno favorizujući Srbiju, izazvale su pažnju poslanika više političkih grupacija u Evropskom parlamentu.
Ukupno 12 poslanika iz grupa Socijaldemokrate, Zeleni/Evropska slobodna alijansa i Obnovimo Evropu u Evropskom parlamentu, među kojima su i Tanja Fajon, Klemen Grošelj, Tineke Strik i Tomas Vajc tražili su od Evropske komisije odgovor na pitanje „kada će istražiti izveštaje i tvrdnje koje su izneli radnici Komisije da je Oliver Varhelji ignorisao pitanja koja se odnose na vladavinu prava u susednim državama“, a koje su mediji objavili još 5. oktobra.
Poslanike zanima na koji način će se Komisija odnositi „prema otkrićima zasnovanim na višestrukim izvorima iz vrha Evropske komsije i internim dokumentima“ i koje će mere preduzeti da „vrati poverenje i osigura nepristrasnost i integritet procesa proširenja“.
Oni od Komsije traže i garancije da je procena o napretku Srbije u 2020. godini obavljena na osnovu objektivnih kriterijuma.
„Ako jeste, kako to objašnjava nesklad između ocene vladavine prava u izveštaju Komisije i ocena kredibilnih aktera, kao i internih prepiski visokih zvaničnika Komisije, u kojima se tvrdi da su komesar Varhelji i njegov kabinet izvršili politički uticaj na izveštaj“, pitaju poslanici.
Oni traže i odgovor Komisije na interna dokumenta koja „dokazuju da je kabinet komesara Varheljija tražio da se rečnik o pravima LGBTIQ+ osoba ukloni iz dokumenata Evropske komisije“.
List Politiko je objavio 5. oktobra tekst u kome optužuje Olivera Varheljija da forsira ulazak Srbije u EU bez ispunjavanja kriterijuma i nauštrb drugih država kandidata za članstvo, čime navodno ne vodi politiku Evropske komisije, već “njegovog pravog šefa Viktora Orbana”.
Pozivajući se na izvore iz Evropske komsije, list je naveo da su Varhelji i članovi njegovog kabineta pokušali da “izbrišu” ili “zamažu” jezik u zvaničnim i internim dokumentima o neuspesima Srbije u demokratiji, uprkos već objavljenim “upozoravajućim i dramatičnim procenama” o vladavini prava u Srbiji nevladinih organizacija i nezavisnih analitičara.
Oliver Varhelji je tada odgovorio da je „ocena napretka zemalja na evropskom reformskom putu predmet dugog procesa, sa konačnom odlukom koju donosi veće komesara” i dodao da „gura napred agendu proširenja celog Zapadnog Balkana”.
U Evropskoj komisiji nisu zvanično komentarisali optužbe, ali su nezvanično pozivali na “odgovornije izveštavanje o dokumentu u čiju izradu je uključen veliki broj ljudi“, koje sada neko optužuje da su pristrasni.
Oliver Varhelji je za komesara EU za proširenje i susedsku politiku izabran 2019. godine u drugom pokušaju, jer prvi kandidat Mađarske Laslo Tročanji za tu poziciju nije prošao parlamentarnu proveru.
I Varhelji se provukao „kroz iglene uši“, a najveća briga bila je da li će sprovoditi politiku Evropske komsije, kao što bi morao, ili politiku Viktora Orbana, za šta ga sada optužuju, jer je i tada važio za diplomatu odanog Orbanu i snažnog zagovornika mađarskih političkih stavova u EU.