Skip to main content

Popov: Partijski interes iznad zavičajnog

Autonomija 26. феб 2009.
2 min čitanja

Aleksandar Popov
Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov ocenio je da je pitanje decentralizacije u Srbiji još uvek tabu-tema zbog toga što je “zavičajni interes narodnih poslanika podređen partijskim interesima”. On je za “Dnevnik” kazao da zbog toga nije dovoljno to što je rasprava o vojvođanskom statutu pokazala da i u drugim delovima Srbije, kao što su Kragujevac i Niš, postoji interes za decentralizaciju, “pošto takve ideje nemaju podršku ni u strankama lokalnih čelnika koji zagovaraju regionalizaciju zemlje”.
– Dobro je, ipak, da se ti glasovi čuju i dobro je što su i vojvođanski statut i nacrt zakona o regionalnom razvoju otovorili temu decentralizacije, ali mislim da je to ipak nedovoljan pritisak da bi dao i ozbiljnije rezultate – smatra Popov.
On kaže da postoji niz okolnosti koje ukazuju na to da Srbija još nije spremna za decentralizaciju vlasti i regionalizaciju zemlje. Naveo je da se to pokazalo i kroz raspravu o vojvođanskom statutu, koja je uglavnom imala negativnu konotaciju, dok su predlagači tog akta stalno bili u defanzivi. Po njegovim rečima, u toj raspravi nije se poentiralo na tome da je važeći Ustav ključna prepreka decentralizaciji, te da su tačke sporenja bile “one koje se u decentralizovanim zemljama podrazumevaju, kao na primer otvaranje predstavništva APV u Briselu”.
On ukazuje i na to da je veliki problem u tome što je najveći broj republičkih poslanika iz Beograda, dok oni koji dolaze iz drugih krajeva samo načelno zastupaju interese sredine iz koje dolaze. Napomenuo je i da istočna Srbija nema nijednog predstavnika u Skupštini Srbije.
– Plašim da će tema decentralizacije zato i dalje biti praćena negativnom konotacijom u javnosti, a pogotovo zato što se svaki pokušaj otvaranja ovog pitanja dovodi u vezu s Kosovom – kaže naš sagovornik.
Popov ipak smatra da bi nacrt zakona o regionalnom razvoju koji predviđa formiranje statističkih regiona u Srbiji mogao biti prvi korak u realizaciji procesa regionalizacije.
– Kad se formiraju ti statistički regioni koji imaju ekonomski smisao, to će ipak biti neka tekovina koja neće moći lako da se potre – ocenio je on.
Ukazao je, međutim, na to da je propuštena prilika da se ovim zakonom sprovede i suštinska decentralizacija vlasti, ocenivši da za to očigledno još uvek ne postoji politička volja u Beogradu.
Krila DS-a
– Ključni problem za razumevanje značaja procesa decentralizacije – što se pokazalo i u raspravi o vojvođanskom statutu – je u tome što ni u najvećoj vladajućoj stranci, Demokratskoj stranci, ne postoji saglasnost o tom aktu. Vidi se da i u DS-u postoji krilo koje je centralistički orijentisano – rekao je Popov.

(Dnevnik)