Skip to main content

Pokrajina uvodi belu listu poslodavaca

Info 09. мар 2008.
3 min čitanja

NOVI SAD – Zbog ogromnog broja radnika na crno i mnoštva poslodavaca koji ne podmiruju svoje obaveze prema radnicima i državi, još pre nekoliko godina najavljivano je da će Vlada Srbije početi da objavljuje crne i bele liste preduzeća, uobičajene u svetu. Kako je ranije najavljivano, poslodavcima se nikako ne bi isplatilo da se nađu na crnoj listi, pa su pominjane i visoke novčane kazne za nesavesne poslodavce. Međutim, ni nekoliko godina kasnije država još nije napravila takve liste. S druge strane, pomoćnik pokrajinskog sekretara za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova Miroslav Vasin najavljuje za GL kako socijalni partneri u Vojvodini razmatraju da ove godine uvedu bele liste koje bi bile stimulativne za poslodavce koji redovno ispunjavaju sve svoje zakonske obaveze.

Povoljniji krediti za „bele“ poslodavce

Vasin kaže da bi sistem belih lista mogao biti ustanovljen ove godine, u okviru Izvršnog veća Vojvodine i Privredne komore Vojvodine, a u tome bi učestvovali i sindikati i udruženje poslodavaca. Kako kaže, bele liste bile bi jedan od vidova borbe protiv rada na crno i sive ekonomije, jer se protiv tog problema ne može boriti samo visokim kaznama, a savesni poslodavci bili bi i nagrađeni.

– Bela lista bila bi javno objavljivana u sredstvima javnog informisanja i bila bi stimulativna po poslodavce. To je model koji je nekad važio u Privrednoj komori SFRJ i imao je strahovit značaj na poslovanje. Oni koji su bili na belim listama lakše su dolazili do posla, klijenti su imali poverenje u njih. Smatramo da to treba ponovo uvesti te savesnim poslodavcima dati prednost kod stimulativnih mera države za privrednike, recimo, u vidu povoljnih kredita ili prednosti prilikom konkurisanja kod Pokrajinskog fonda za razvoj – kaže Vasin. Međutim, u sekretarijatu zasad ne razmišljaju o uvođenju crnih lista. Vasin kaže da nije kategorički protiv toga i da nema ništa protiv diskusije na tu temu, ali smatra da nema potrebe za crnim listama, „jer se one već pojavljuju u medijima, u kriminalnim hronikama“. Međutim, ukoliko sindikati i udruženja poslodavaca budu smatrali da treba uvesti i crnu listu, kako kaže, sekretarijat će ih podržati.

Domaći tajkuni na crnim listama

S druge strane, predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine (SSSV) Milorad Mijatović napominje da će taj sindikat insistirati na tome da osim belih budu uvedene i crne liste, odnosno da javno budu objavljivana imena poslodavaca koji krše zakon, angažuju radnike na crno, ne uplaćuju im doprinose, ne obezbeđuju zaštitnu opremu, ne plaćaju porez državi… On kaže da bi se, prema podacima sindikata, oko 70 odsto poslodavaca u Vojvodini moglo naći na beloj, dok bi ostalih 30 odsto završilo na crnoj listi. Prema Mijatovićevim rečima, neodgovorni poslodavci su domaći tajkuni „nastali iz kriminalnog miljea“, koji su na lake načine došli do velike imovine, a zatim se postavili kao da su iznad države i zakona.

– To su ovi novi poslodavci nastali u našoj nesrećnoj tranziciji. Ti poslodavci smatraju da mogu sve uzeti za sebe, a da nikom nisu dužni ništa da daju. Ni državi, ni radnicima. Jer njih zanima samo da što više unaprede svoj kapital. Takvih je veoma mnogo – kaže Mijatović. Prema Mijatovićevom mišljenju, bele i crne liste s imenima preduzeća odnosno poslodavaca trebalo bi da budu objavljivane preko medija. On kaže kako bi trebalo da država povoljnijim kreditima i poslovnim ponudama nagradi savesne poslodavce koji ispunjavaju sve obaveze, dugo su na tržištu, pažljivo grade svoj brend. On napominje da bi neodgovorni poslodavci s crne liste morali biti novčano kažnjeni.

UGS „Nezavisnost“ ne razmišlja o listama

Branka Petrović iz Ujedinjenog granskog sindikata (UGS) „Nezavisnost“ kaže za GL da sindikat nije anketirao svoje članove o tome da li su za uvođenje belih i crnih lista za poslodavce jer smatraju da za to nema potrebe. Kako kaže, poslodavce ne dele po listama, nego se prema svakom postavljaju prema tome da li poštuje obaveze prema radnicima ili ne. „Mi se kao sindikat borimo za bolja prava radnika u bilo kom kolektivu. Zanima nas samo da li poslodavac izmiruje svoje obaveze prema radnicima i državi ili ne“, rekla nam je Petrovićeva.

Gradjanski list