Skip to main content

(Podkast Reaguj!) Skoro svaki femicid može biti sprečen

Vojvodina 29. апр 2022.
3 min čitanja

Ubistvo žene samo zato što je žena predstavlja veliki problem kako u Srbiji, tako i u svetu. Osim samog počinioca za nesprečavanje nasilja su krive i nadležne institucije koje sam čin nisu sprečile na vreme. Rešenje je veće ulaganje u prevenciju, ali i veća emancipacija žena.

Kako bi se nasilje u porodici smanjilo, neophodno je raditi na više frontova. Programska direktorka udruženja građanki FemPlatz Kosana Beker objašnjava da je kod nas vrlo visoka tolerancija na bilo koje nasilje.

“S jedne strane treba da se radi tu na podizanju svesti u društvu da je svako nasilje neprihvatljivo, da ne treba da se toleriše i da treba da se kažnjava. Onda će ga i ljudi koji svedoče nasilju ili znaju da se negde dešava, lakše prijavljivati. Ovde kod nas je, bukvalno do pre 20 godina, nasilje u porodici i nasilje prema ženama u tom intimnom partnerskom kontekstu tretiralo kao privatna stvar, i većina ljudi je imala stav da tu država nema šta da se meša”, objašnjava sagovornica podkasta Reaguj!

Kosana Beker dodaje da od institucija treba zahtevati da rade svoj posao kako treba. A žene treba osnaživati, i da im bude omogućeno ne samo da prijave nasilje, nego da imaju i život dostojan čoveka posle toga.

“Da mogu da prežive, da se prehrane, da ne žive u strahu, da ne brinu o egzistenciji itd. Ti procesi su spori pa nas onda to malo demorališe”, navodi naša sagovornica i naglašava da svako od nas sa svoje strane – i privatno i profesionalno – treba da uradi sve što može da se nasilje smatra neprihvatiljivim i da se ono prijavljuje i procesuira“, kaže Kosana Beker.

Kosana Beker: Od institucija treba zahtevati da rade svoj posao kako treba

Autonomni ženski centar već 29 godina pruža podršku ženama koje su proživele ili koje proživljavaju nasilje. Danas, ovaj centar pruža raznovrsnu podršku: od psihosocijalne podrške putem SOS linije, preko individualnih konsultacija koje predstavljaju dugoročniji tip pomoći, pa sve do pravne pomoći. Jovana Markulić iz Autonomnog ženskog centra kaže da se ovaj centar trudi da ženi bude podrška u celom iskustvu nasilja i da joj olakšaju izlaz iz te situacije.

“Prvi korak jeste da nam se žene javljaju putem SOS telefona, a najbitniji deo jeste da žene mogu ostati anonimne. Tako da je SOS telefon prva karika pomoći, gde se žene javljaju zbog različitih stvari: neke se javljaju zbog akutnog stanja nasilja koje proživljavaju, neke se javljaju i da pitaju da li je to i to nasilje”, objašnjava Markulić.

Sigurna ženska kuća u Novom Sadu funkcioniše kao organizaciona jedinica Centra za socijalni rad. Psihološkinja i rukovoditeljka Sigurne ženske kuće u Novom Sadu Nada Padejski Šekerović objašnjava da je važno prijaviti svaki slučaj nasilja u porodici.

“Najčešće se u praksi dešava da se nasilje prijavljuje policiji i policija preko broj 192 i odlaska do najbliže policijske ispostave i jeste mesto gde treba prijaviti nasilje. Nakon što se nasilje prijavi, primenjuje se Zakon o sprečavanju nasilja u porodici. Zakon podrazumeva izricanje jedne ili obe hitne mere koje zapravo služe tome da se spreči neposredna opasnost od nasilnika i može biti mera udaljenja počinioca iz mesta stanovanja, bez obzira na to ko je vlasnik tog mesta stanovanja”, objašnjava sagovornica podkasta Reaguj!

Jovana Markulić: SOS telefon je prva karika pomoći (foto: AŽC)

U istraživanjima “Društveni i institucionalni odgovor na femicid u Srbiji” navodi se da, kako bi se femicid sprečio, neophodno je ukloniti njegove uzroke. Što znači da je neophodno unaprediti položaj žena u svim oblastima društvenog života, kao i sistematski raditi na poništavanju rodnih stereotipa i obrazaca, unaprediti kulturu rodne ravnopravnosti, naročito u sistemu državne politike, kao intenzivnije raditi na sprečavanju svih oblika rodne diskriminacije.

Takođe je potrebno uključiti temu rodne ravnoravnosti u obrazovni sistem. Mediji bi trebalo da budu empatičniji prema žrtvama rodno zasnovanog nasilja, njihovim prijateljima i porodici, i samim tim bi trebalo da izveštavaju u skladu sa kodeksom i moralnim načelima, navodi se u ovoj publikaciji.

Sanja Đorđević (redakcija podkasta Reaguj!, naslovna foto: Pixabay)

Ovaj članak je nastao uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost podkasta Reaguj! i ne odražava nužno stavove Evropske unije ni Mreže za izveštavanje o različitosti 2.0.