Skip to main content

Pajtić: Razvoj, ravnopravnost i harmonizacija

Autonomija 28. сеп 2008.
3 min čitanja

Javna rasprava o Nacrtu statuta AP Vojvodine
Vladajuća koalicija u Vojvodini spremna je da menja neke odredbe iz predloženog Nacrta novog statuta APV i u tom smislu će uzeti u obzir konstruktivne predloge koji tokom javne rasprave stignu iz redova poslanika, pravnika i nevladinih organizacija, ali da nije spremna da prihvati „opšte i politikanske priče o separatizmu“ izjavio je juče u Novom Sadu predsednik pokrajinskog Izvršnog veća i potpredsednik Demokratske stranke Bojan Pajtić.
On je novinarima rekao da će iz člana 6. biti izbrisana odrednica da u Pokrajini nacionalne zajednice „tradicionalno“ žive, objasnivši da se može postaviti pitanje arbitrarnosti oko toga koja je nacionalna zajednica tradicionalna, a koja nije. Zato ćemo odredbu „tradicionalno“ izbrisati, na predlog našeg poslanika iz grupe „Za evropsku Vojvodinu“, dodao je on.

Pajtić je kao uvodničar javne rasprave o Nacrtu statuta APV koja je održana u Skupštini grada Novog Sada u prisustvu pokrajinskih poslanika i eksperata za pravna, ekonomska i socijalna pitanja, rekao da je ukrštanje stručnih argumenata, obezbeđivanje dvotrećinske većine u Skupštini Vojvodine i široke podrške građana, ideja dvonedeljne javne rasprave. On je kazao da su se predlagači Nacrta statuta prilikom izrade tog teksta rukovodili idejom da se obezbedi dalji razvoj privrede i poljoprivrede u Vojvodini i da je to učinjeno kroz predlog o osnivanju razvojne banke i institucija koje će stvoriti uslove za privlačenje fondova EU, kao i kroz predlog o javnoj svojini Pokrajine. Kao jedan od instrumenata za ekonomski razvoj Pajtić je naveo i mogućnost predstavljanja Vojvodine u Briselu, kako je to definisano u tekstu statuta.

Druga ideja bila je da se obezbedi ravnopravnost svih nacionalnih zajednica koje žive u Vojvodini, što je po njegovim rečima, učinjeno kroz predlog o Savetu nacionalnih zajednica koji će funkcionisati pri Skupštini Vojvodine i čije mišljenje će biti potrebno prilikom donošenja svake odluke koja se odnosi na informisanje, kulturu i obrazovanje tih zajednica. On je dodao da takav Savet nije drugi dom parlamenta.

Treća smernica bila je harmonizacija lokalnih, pokrajinskih i republičkih poslova, i to kroz uvođenje pokrajinskih upravnih okruga – za koje Pajtić smatra da doprinose decentralizaciji, i kroz predlog o formiranju mešovite delagacije Pokrajine i Republike.

Šef poslaničke grupe DS u Skupštini Vojvodine Dragoslav Petrović ocenio je da je predloženi tekst evropski i moderan, i da je pokretač razvoja APV. On je napomenuo da je do sada stiglo preko 90 predloga za njegovu promenu, ali da većina njih suštinski ima pozitivnu konotaciju.

Direktor NVO Centar za regionalizam Aleksadar Popov konstatovao je da je Nacrt statuta u skladu s Ustavom Srbije, ali je kao spornu odredbu naveo Član 28. o formiranju mešovite delegacije Pokrajine i Republike, zapitavši da li se time nameće neka obaveza Republici. Primedba Centra za regionalizam je da se uvođenjem pokrajinskih upravnih okruga ne sprovodi decentralizacija nego tek dekoncentracija vlasti. On je odbacio ocene opozicije o stvaranju „države u državi“ i podsetio na predlog Ustava iz perioda vlasti Vojislava Koštunice kojim je za APV predviđena čak i zakonodavna vlast.

Komentarišući odjeke predloženog Nacrta statuta, sociolog i saradnik Centra za regionalizam Jovan Komšić kazao je da na kritike o separatizmu ne treba obraćati posebnu pažnju i da to nije „ništa novo“ u odnosu na politiku „Miloševićevog jedinstva države“. On je u tom kontesktu apostrofirao pojedine medije.

Novinar i predavač na Univerzitetu u Novom Sadu Dimitrije Boarov bio je „prijatno iznenađen ozbiljnošću, izbalansiranošću i pristupom osnovnim ciljevima kojima teže građani Vojvodine“, iako je Ustav Srbije po njegovom mišljenju ostavio uzak okvir za definisanje položaja Vojvodine. Boarov je ocenio da su u Nacrtu statuta zapostavljena regulatorna tela.

Univerzitetski profesor Kosta Jusifidis rekao je da ga kao ekonomistu ohrabruje to što Nacrt definiše nadležnost APV da prikuplja i obrađuje statističke podatke.
– Ja ovo čekam osam godina – kazao je Jusifidis. – Pokušavam da se bavim ekonomijom, a podataka – nema.

Gledajući s aspekta ekonomskog razvoja i privlačenja kapitala, on je podržao predstavljanje APV u Briselu.
Profesorka porodičnog prava Gordana Kovaček Stanić ocenila je da odredbu o posebnim pravima majke i deteta treba dopuniti načelima o pravu na slobodno odlučivanje za rađanje i pravu na poštovanje porodičnog života. Takođe, mišljenja je da Skupština Vojvodine treba da predlaže i kandidate za Visoki savet sudstva iz redova istaknutih pravnika.

U raspravi koju je organizovao poslanički klub „DS, za evropsku Vojvodinu“, učestvovali su i predstavnici Privredne komore Vojvodine, stručnjaci za vodoprivredu i druge oblasti.

Službeno i na romskom

Novinar i predstavnik romske nacionalne zajednice Petar Nikolić rekao je da šest godina romska zajednica pokušava da ubedi Sekretarijat za propise, upravu i nacionalne manjine da kao službeni uvede i romski jezik. Time bi se, smatra on, u Vojvodini koja ima razne mehanizme podrške Romima, institucionalno stavila „tačka na i“.

(Dnevnik)