Skip to main content

O korupciji ili čestitke čestitosti

Tamara Kaliterna 15. окт 2011.
4 min čitanja

U Beogradu se 13. oktobra raspravljalo o temi “Profesija – između korupcije i integriteta”. Organizatori rasprave su Biro za društvena istraživanja (BIRODI) i Fond za otvoreno društvo Srbija. Povod konferencije je istraživanje BIRODI-ja iz prve polovine 2011. godine među profesionalnim udruženjima u Srbiji o njihovim institucionalnim, normativnim i kadrovskim kapacitetima za borbu protiv korupcije, a u okviru projekta “Izgradnja sistema integriteta u profesiji”, koji podržava Fond za otvoreno društvo. Tim BIRODI-ja je ispitao mogu li nastati efikasni mehanizmi etičkog upravljanja u samim udruženjima, kako bi ona bila prvi regulator slučajeva korupcije u profesijama. Cilj konferencije je „okupljanje i uključivanje predstavnika profesionalnih udruženja (komora) u borbu protiv korupcije kroz razvijanje integriteta profesije“.

„Integritet“ su autori istraživanja predstavili kao „čestitost“.

Čedomir Čupić, član Upravnog odbora Agencije za borbu protiv korupcije je na primeru Honkonga hteo da pokaže kako se hidri otkidaju korupcionaške glave – Hongkong se za pet godina sa 135. mesta u svetu po rasprostranjenosti korupcije upisao među 15 sa najmanjom podmitljivošću. Za tih pet godina je na snazi bio zakon prema kojem u ovoj administrativnoj oblasti nije bilo nedodirljivih bez obzira gde su na merdevinama vlasti. Zato je Čupić govorio i o „objektivnoj odgovornosti“ – odgovornosti onoga ko je na čelu instutcije u kojoj funkcioniše korupcija o kojoj on možda i ne zna. Ovaj univerzitetski profesor kaže da korupciji pogoduju i nežne kazne – od četiri do devet godina zatvora za delinkvente. Čupić koji predaje etiku razlikuje „represiju“ i „oštre kazne“ i traži „šok terapiju“ za korupciju u društvu koja proističe iz dve osobine pojedinca – gramzivosti i sklonosti ka završavanju poslova „lakšim putem“.

Rekao je da Srbija kragujevačku „afera indeks“ razvlači četiri godine i da će je razvlačiti do zastarelosti. Istovetna afera u Hrvatskoj je okončana za mesec dana, napomenuo je. Rasprava o korupciji u Srbiji je održana dan nakon što je odlučeno da će Srbija u EU ad calendas graecas – kada se pakao zaledi.

Miodrag Milosavljević iz Fonda za otvoreno društvo je iskustvom zapazio da stranke vraćaju dugove onima koji su ih finansirali kada dođu na vlast. Nakon lokalnih izbora u Beogradu pobednici su raspisali konkurs za direktore javnih preduzeća. Beogradski list „Press“ je 45 dana pre konkursa objavio kojoj je stranci dopanulo pojedino javno preduzeće, ali niko nije reagovao na „nameštanje“. Milosavljević je takođe podsetio da tužilaštvo ni posle 19 meseci nije reagovalo na prijave policije protiv četvorice ministara Srbije.

Hobi političara – novinarstvo

Pavle Dimitrijević, izvršni direktor BIRODI-ja smatra da su profesionalna udruženja pouzdani partneri u sukobu sa korupcijom, a Zoran Gavrilović, direktor programa „Društvo protiv korupcije“ u BIRODI-ju predstavio je brošuru „Profesija između korupcije i integriteta“ čiji je koautor Stjepan Gredelj. Autori konstatuju da je u posleratnoj i tranzicionoj Srbiji korupcija društveno prihvatljiva devijacija. Autori brošure smatraju da je civilno društvo najodgovornije za borbu protiv korupcije. Prema ovogodišnjem istraživanju BIRODI-ja i online servisa TVOJSTAV o novinarstvu u Srbiji od 262 ispitanika, među kojima su bili novinari, urednici i vlasnici medija, 29,2 odsto se izjasnilo da na uređivačku politiku medija u Srbiji najviše utiču vladajuće stranke i zakupci oglasnog prostora (23,9 odsto). Samo 1,06 odsto ispitanika ocenjuje da su mediji u Srbiji slobodni. Anketirani tumače da medije zarobljava uskraćivanje oglasnog prostora (19,83 odsto), nezakonito uskraćivanje informacija (16,47 odsto), uticaj na kadrovsku politiku medija (16,18 odsto) i angažovanje novinara i urednika da pišu po porudžbini (15,89 odsto).

Dejan Kožul iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) je ocenio da bi novinari trebalo da budu ključni borci protiv korupcije, a sami su deo te iste korupcije. Govorio je o Radioteleviziji Srbije kao servisu vlasti, a ne javnosti, netransparentnosti vlasništva u medijima i netransparentnosti vladanja države u medijima. Rekao je da se stidi što pripada novinarskoj profesiji, zbog 90 odsto onoga što objavljuju njegove kolege i koleginice. Predstavnica Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Tamara Kaliterna smatra da ima dovoljno institucija – sudovi časti pri novinarskim udruženjima, Savet za štampu, Republička radiodifuzna agencija, koje kao vlasnici štapa i kažiprsta, mogu uticati na kvalitet novinskih tekstova, ali ne preduzimaju ništa. Ona smatra suvišnim i uzaludnim nedavni apel NUNS-a novinarima da „profesionalno izveštavaju“.

Morsko čudovište u suvozemnoj Srbiji

Predrag Mirković, pedijatar iz Niša je izvestio da Republički zavod za zdravstveno osiguranje plaća svakom bolesniku koji se leči od raka metodom koju isti zavod ne priznaje 2.300 evra. Dečji lekar ne mora da zna da je ministar zdravlja poverio Srpskoj pravoslavnoj crkvi lečenje narkomana, što crkva čini takođe nepriznatom metodom – lopatom.

Na konfeneciji su se na korupciju u struci žalili farmaceuti, ekonomski propagandisti, prevodioci… Nije se žalio jedino Radoš Railić iz Veterinarske komore Srbije. Njegovi pacijenti govore ptičjim jezikom, a kao mito ne nude ni ptičje mleko ni ptičji grip. Drugi četveronožni veterinarski klijenti ne mogu da se spakuju u jednokratni tetrapak niti da uđu u crevo za kobasice.

Na konferenciji je pokrenuta inicijativa za donošenje Zakona o organizovanju i integritetu profesija i inicirano usvajanje antikorupcijskog kodeksa profesije. NDNV smatra da je pored tolikih kodeksa i standarda profesionalne etike koji postoje u Srbiji – sami autori istraživanja su analizirali 14 – suvišan opšti Predlog antikorupcijskog kodeksa profesije. U Predlogu se između ostalog nudi da pojedinac „nezadovoljan uslovima rada, platom, kolegama, stanjem u ustanovi ili položajem profesije u društvu“ nakon što nije uspeo da to izmeni „prihvati postojeće stanje, ili promeni mesto rada ili profesiju“. Radna mobilnost je tlapnja u zemlji u kojoj je stopa nezaposlenosti 22,2 odsto.

Na drugom mestu predloženog kodeksa se nudi: „Ako budem izabran u bilo koji upravljački organ, pri donošenju odluka imaću u vidu intrese zaposlenih u ustanovi, ustanove i njenih klijenata“. Policijski sindikat Srbije štrajkuje već pet dana. Vodi računa samo o interesima „zaposlenih i ustanove“. Njegovih 13.000 članova je bezobzirno prema sedam miliona sugrađana, njegovih klijenata.

Ovaj stav nesolidarnosti u kojem se vodi računa samo o pojedinačnim interesima firme, a ne i o društvenom interesu Srbiju vraća u „pred Hobsovo stanje“ (Thomas Hobbes, 1588 –1679), koji tvrdi da ljudi u prirodnom stanju vode rat „svih protiv sviju“, i da je izlaz društveni ugovor kojim se uskače u civilizovano društvo. Prelaz iz šumskog u građansko Hobs je opisao u „Levijatanu“ – morskom čudovištu iz demonologije.

(Autonomija)