Pod sloganom „Niti jedna više“, stanovnici nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini izašli su 11. oktobra na proteste, kako bi upozorili na porast slučajeva nasilja nad ženama i femicida, te zatražili reakciju predstavnika vlasti.

Iz nevladinih organizacija, koje su organizirale proteste u Sarajevu, Banjaluci i drugim gradovima u BiH, upozoreno je da je 48 posto žena u BiH pretrpjelo seksualno i rodno zasnovano nasilje, dok 84 posto slučajeva nasilja ostaje neprijavljeno.

Također je istaknuto da u oko 70 posto istraga slučajeva nasilja, prijavljenih nadležnim tužilaštvima, bude obustavljena.

„Radi blage kaznene politike mnoge žene, njihova djeca i najbliži, izloženi su stalnom i brutalnom nasilju. Dosta nam je da gledamo kako broj žrtava raste iz mjeseca u mjesec, dok se nasilje nad ženama i djevojčicama općenito doživljava ili kao privatni problem ili ono za što su ‘same krive'“, saopćeno je iz nevladinih organizacija uoči protesta.

Učesnici protesta zatražili su hitnu reakciju odgovornih institucija na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, te korjenitu promjenu u svim društvenim sferama, a poručeno je da će svaki naredni slučaj femicida biti „odgovornost cijelog društva“.

Protesti građana održavaju se u BiH otkako je u Gradačcu 11. augusta počinjeno trostruko ubistvo.

Tada je Nermin Sulejmanović ubio bivšu partnericu Nizamu Hećimović. Nakon toga je ubio još dvije osobe, a ranio tri tokom policijske potjere, koja je okončana njegovim samoubistvom.

Građani su izašli na proteste i nakon ubistva tridesetdvogodišnje Edine Odobašić iz Bihaća na sjeverozapadu BiH, koju je suprug ubio u centru tog grada 11. oktobra.

Poruke sa svih protesta je da je sistem zakazao i da je krajnje vrijeme da se učine konkretni koraci u zaštiti žena, uvođenje pravne definicije femicida te uvrštavanje takvog ubistva u krivična djela.

Šta zahtjevaju učesnici protesta protiv femicida?

Građani Bosne i Hercegovine na protestima protiv femicida traže zaštitu žrtava, uključujući hitne zaštitne mjere.
Jedan od zahtjeva je hitno postupanje, odnosno da se istrage i optužnice realiziraju u što kraćem roku, a zatražena je i disciplinska odgovornost protiv policajaca zbog propusta u pružanju zaštite žrtvama nasilja.

Potrebno je osigurati i da krivični postupci budu okončani u razumnom roku, bez neopravdanih odlaganja ročišta, a traže se i strože kazne za nasilnike.

Zatraženo je i da se u krivične zakone uvedu femicid kao zasebno krivično djelo, kako bi se omogućile strože kazne za počinitelje i bolju zaštitu žrtava.

Traži se, također, stroža kontrola izdavanja dozvola za oružje, te zabrana njihovog nošenja osobama koje su prijavljene za nasilje u porodici.

Neki od zahtjeva su i da se osigura novac za kontinuirano financiranje sigurnih kuća i drugih servisa podrške za žene i djecu, žrtve porodičnog nasilja.

Jedinstvena statistika o broju femicida i nasilju nad ženama u BiH ne postoji.

Prema podacima Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, koja je prikupljala podatke od pravosudnih institucija i nevladinih organizacija, od 2015. do danas je ubijeno više od 60 žena.

Nasilje ili bilo koji oblik zlostavljanja, može prijaviti na SOS telefon 033 222 000 ili 1265 u Federaciji BiH i 1264 u Republici Srpskoj.

(Slobodna Evropa, Foto: Autonomija)