Skip to main content

Nenad Stojanović: Politika nacionalnih vođa može voditi u nove sukobe

Jugoslavija 20. maj 2022.
3 min čitanja

Nenad Stojanović, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Ženevi, smatra da je politička situacija u Bosni i Hercegovini burna još od 1990. godine i pobjede “nacionalnih”, to jest etničkih stranaka koje su osvojile oko 75 posto glasova, iako su ispitivanja javnog mijenja pokazivala da je oko 70 posto građana bilo upravo protiv takvih stranaka. Prema njegovim riječima, istina je da je situacija u Bosni i Hercegovini, ako se izuzmu rat i prve poslijeratne godine, u posljednje vrijeme naročito napeta.

„Dejtonska struktura Bosne i Hercegovine pogoduje strankama i političkim liderima koji na prvo mjesto stavljaju interese svog naroda, to jest lideri su ti koji određuju šta je u interesu njihovog naroda, a ne pogoduje onima koji tvrde da je u interesu ljudi da imaju pristojan posao ili dovoljno visoke penzije, da udišu čist zrak, da im djeca ili unučad imaju kvalitetno obrazovanje ili da imaju dobro zdravstveno osiguranje“, govori Stojanović.

Smatra da su retrogradne politike posljedica lidera koji zagovaraju takvu politiku.

„A ono što treba najviše da nas zabrinjava je kada vidimo da su neke od tih politika proto-fašističke, jer zagovaraju ideologiju ‘krvi i tla’. A takva ideologija se uvijek pokazala pogubna za čovječanstvo, uključujući i narode u čije ime je sprovođena“, kaže sagovornik.

Komentirajući ulogu međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, mišljenja je da neki njeni potezi pomažu, ali i odmažu zemlji.

„Sve u svemu mislim da je uloga međunarodne zajednice, a naročito Evropske unije, i dalje važna jer predstavlja neki oslonac makar onim stanovnicima Bosne i Hercegovine koji su svjesni da ih politika određenih etno-nacionalnih lidera može uvesti u nove sukobe“, dodaje Stojanović.

Prijedlozi građana

Kako je i sam radio na kreiranju rješenja za uklanjanje diskriminatornih odredbi iz Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, obrazlaže da je problem prvenstveno u sastavu Predsjedništva i Doma naroda, jer dejtonski Ustav ne dozvoljava „Ostalima“ da postanu članovi tih institucija.

„Imam nekoliko ideja kako riješiti taj problem, ali bih radije podsjetio na prijedloge koji su proizašli krajem februara ove godine iz Skupštine građana u Bosni i Hercegovini. Radi se o grupi 49 građanki i građana, iz cijele Bosne i Hercegovine, koji su putem nasumičnog odabira imenovani da tokom četiri dana raspravljaju upravo na temu uklanjanja diskriminacije i reforme izbornog sistema. One i oni su gotovo jednoglasno predložili da se ukine Dom naroda na nivou države, ali također i na nivou entiteta, jer su mišljenja da služi jedino političkim strankama kako bi tamo ‘parkirali’ političare koji su zreli za penziju ili koji su izgubili određene izbore. Ljudima nije jasno čemu oni uopšte služe. Takozvani ‘vitalni nacionalni interes’ se može zaštititi unutar Predstavničkog doma“, pojašnjava sagovornik.

Nadalje, navodi da je Skupština građana, kada je riječ o Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, predložila da bude samo jedan predsjednik ili samo jedna predsjednica čije bi ovlasti bile manje nego danas, a bile bi čisto protokolarne prirode.

„Odmah nakon parlamentarnih izbora Predstavnički dom bi imenovao četiri osobe, po jednu iz svakog od tri konstitutivna naroda te jednu iz reda Ostalih. Te osobe moraju biti članice Predstavničkog doma, znači moraju uživati određeni izborni legitimitet. Svaka od njih bi onda tokom 12 mjeseci obnašala funkciju predsjednika, a prije ili poslije bi sasvim normalno obnašala funkciju člana Parlamenta. Mislim da se radi u najmanju ruku o zanimljivom i kreativnom prijedlogu, do kojeg su ‘obični’ građani sami došli nakon četiri dana diskusija koje su se odvijale u apsolutno korektnoj atmosferi, bez ikakvih ‘etničkih’ napetosti. A političari eto nisu u stanju riješiti taj problem već desetak godina, to jest od presude ‘Sejdić i Finci’ Evropskog suda za ljudska prava koja je donesena već 2009. godine“, priča Stojanović.

Poštovati osnovna prava građana

Tvrdi da se može postići balans između etničkog i građanskog principa u Bosni i Hercegovini.

„Već danas imate balans između etničkog principa pri imenovanju Doma naroda te građanskog principa pri izboru Predstavničkog doma. Ali etnički princip ne smije stvarati diskriminaciju prema građanima koji ne pripadaju konstitutivnim narodima“, apostrofira sagovornik.

Osvrćući se na prijedlog Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) konstatira da nije lako predvidjeti kakve bi bile njegove posljedice.

„Mišljenja sam da se radi o poziciji sa kojom HDZ BiH možda želi nastaviti pregovore sa drugim strankama, ali koja nema nikakvu šansu da bude prihvaćena“, izjavljuje Nenad Stojanović.

Odgovarajući na pitanje koliko je pogubno kada je politika iznad prava, poručuje da država mora biti demokratska, a da u demokratiji politika igra važnu ulogu.

„Ali mora biti i pravna država, to jest zemlja u kojoj se osnovna prava građana poštuju i kojoj se sprovode odluke sudova. A eto već od 2009. godine niz odluka Evropskog suda za ljudska prava – osim presude ‘Sejdić i Finci’, radi se i o predmetima ‘Zornić’, ‘Pilav’, ‘Šlaka’ i ‘Pudarić’ – još nije sprovedena“, podsjeća sagovornik te na kraju razgovora naglašava da su građani Bosne i Hercegovine svjesni svoje moći, ali da je većina njih, nažalost, izgubila nadu da putem izbora mogu nešto promijeniti.

(Al Jazeera, Foto: Pixabay)