Skip to main content

Jelena Đureinović: Vlasti u Srbiji kriminalizovale partizane, a rehabilitovale saradnike okupatora

Vojvodina 25. мај 2024.
2 min čitanja

Reč je o "industriji sećanja" i sistemskom i planiranom "brisanju sećanja"

Istoričarka sa Univerziteta u Beču Jelena Đureinović izjavila je danas da su vlasti u Srbiji “kriminalizovale” jugoslovenske partizane, a istovremeno su rehabilitovali brojne saradnike okupatora iz Drugog svetskog rata i ocenila da se sve to radi smišljeno i sistemski.

“Režim ima veoma jasnu sliku o tome koliko su politike sećanja važne i sa predumišljajem grade politike sećanja na način kako njima odgovara. Danas se ne samo komemoriše, već se i slavi uloga Srbije u ratovima devedesetih. Uz to ide i militarizacija tih komemoracija i proslava”, kazala je Jelena Đureinović na 14. međunarodnoj konferenciji “Mostovi medijskog obrazovanja” na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

Prema njenim rečima, režim forsira narativ o “oslobodilačkim” ratovima Srbije, odnosno narativ po kojem se Srbija uvek branila, da nikada nije napadala i da je uvek bila žrtva.

“Reč je o industriji sećanja kroz korištenje medija i digitalnih alatki. Na delu su populizam i autoritarna vlast. Glasovi kritike su marginalizovani, a dominira narativ koji formira režim”, rekla je Jelena Đureinović.

Mia David: Na delu je pokušaj brisanja sećanja

Arhitektkinja i profesorka Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu Mia David kazala je da “nema šanse” da se u Srbiji postavi spomenik žrtvama genocida u Srebrenici, iako je bilo takvih inicijativa od strane civilnog društva.

Dodala je da je moguće jedino kreirati digitalni spomenik žrtvama, ali je kazala da ni digitalni prostor nije slobodan, jer na njemu često dominiraju ekstremni desničari.

Pre dve godine ispred Skupštine Srbije predstavljen je digitalni umetnički rad “Život je ono što sanjaju mrtvi”, čija je autorka Mia David.

Reč je o aplikaciji koja posredstvom mobilnog telefona prikazuje imena žrtava genocida na zgradi parlamenta.

Pomeranjem telefona, prisutni su mogli da vide imena 8.372 žrtve genocida sa datumima rođenja.

Njihova imena putem kompjuterski proširene realnosti (augmented reality) „lebde oko Skupštine, podsećajući na svoje odsustvo“, poručili su tada organizatori.

Rad je 2021. pobedio na konkursu pod nazivom “Nikome se ne ponovilo” u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, Foruma ZFD i Nezavisnog društva novinara Vojvodine.

Mia David je na današnjoj konferenciji kazala da je na delu “brisanje sećanja” i kao drastičan primer toga navela događaj kada su snage bivše Vojske Republike Srpske u granatiranju Sarajeva zapalili Vijećnicu u tom gradu, u kojoj se nalazi i Univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, i tom prilikom spalili million i po knjiga.

“Čak su uoči granatiranja zavrnuli vodu da vatra ne može da se gasi. To je brisanje sećanja”, kazala je Mia David.

Konferencija nosi naziv “Digitalne tehnologije i kultura sjećanja na Balkanu (i šire)”, a održava se uz podršku OEBS-a.

Učesnici govore na teme upotrebe virtuelne (VR) i proširene stvarnosti (AR), veštačke inteligencije (AI) i fektčekinga u informativnim medijima, digitalizaciji sećanja, kulturnim identitetima i medijskoj pismenosti.

(Autonomija)